Objava ljetne prognoze Europske komisije uzbudila je lokalne duhove zbog potvrde bržeg rasta od ranije očekivanog. 3,1% ove i 2,7% sljedeće godine mnogo je brže od ranijih očekivanja koja su se donedavno centrirala oko 2,5%.
No, u toj u reviziji očekivanja nema novosti: pred nekoliko dana je objavljeno i da je HUB konsenzus (medijan prognoza pet glavnih ekonomista najvećih hrvatskih banaka) revidiran prema gore, tako da ekonomisti sada očekuju rast od 3% ove i 2,5% sljedeće godine.
Ono što su svi komentatori propustili zabilježiti je da su ove projekcije zapravo – loša vijest. Kako je rast u prvom tromjesečju iznosio 3,9%, očekivanje od svega oko 3% za cijelu godinu znači da će rast u preostalome dijelu godine – usporiti.
I Ekonomski institut, koji je pred nekoliko tjedana izašao s bombastičnom najavom rasta od 4,7% u drugom kvartalu, vrlo je brzo odustao od takve navale optimizma.
Pravo pitanje glasi: koliko dugo rast osobne potrošnje i investicija zbog bolje realizacije EU projekata može izolirati hrvatsko gospodarstvo od usporavanja u EU? Odgovor nije toliko složen: kvartal, dva, možda i tri, ali ne predugo. Stoga treba gledati što se događa u svijetu i kako bi to moglo utjecati na gospodarstvo EU.
Guverner FED-a Jerome Powell govorio je u američkom Kongresu u srijedu i definitivno naveo publiku na potvrdu očekivanja da će FOMC oboriti kamatne stope za 0,25 postotna boda potkraj mjeseca. Američko gospodarstvo je još uvijek u ekspanziji; zadnja statistička očitanja tržišta rada bila su vrlo dobra i guvernerova najava je, logično, pogurala burzovni indeks S&P do historijskog maksimuma od 3,000 u jednom trenutku trgovanja u srijedu.
Amerika dakle nastavlja vući svjetsko gospodarstvo uz relativno niske kamatne stope koje su još uvijek više nego u EU, čije gospodarstvo usporava, uglavnom zbog usporavanja izvoza i neizvjesnosti u pogledu rasta u ostatku godine i 2020. Rasplet novih trgovačkih odnosa SAD-a i EU tek slijedi, osobito u vezi izvoza europskih automobila u SAD. A trenutak je loš zbog dodatne doze neizvjenosti koju stvara mogući nekontrolirani Brexit. Zbog toga će Europa još neko vrijeme ostati anemična s veoma niskim kamatnim stopama koje pogoduju svima. Čak su i prinosi na notorno jeftine talijanske obveznice pali ispod 2%, a hrvatski su čvrsto cementirani oko povijesnog minimuma od 1,25% (slika u dnu).
Ljetne prognoze Europske komisije za Europu nisu donijele ništa posebno novo. Za ovu godinu se očekuje anemičan rast po stopi od 1,2%, a sljedeće se godine očekuje ubrzanje koje je ipak umanjeno s ranijih 1,5% na 1,4%. To nije značajna promjena koja bi imala neko osobito značenje. Drugim riječima, tek se očekuje rasplet ove neobične situacije u kojoj se rast iznimno dugo zadržava.
