Rubrika Miran san nam inače služi za komentiranje razlika dugoročnih i kratkoročnih prinosa na državne obveznice jer inverzija odnosa (kad kratkoroči postanu veći od dugoročnih) može najaviti recesiju (ali ne mora). Stoga prvo dobra vijest: ova prekrasna Gatarina tablica pokazuje da je jednokratna inverzija u SAD-u pred nekoliko dana prošla i odnos prinosa je svuda pozitivan osim u Rusiji (iako je središnja banka Ruske federacije spustila svoju kamatnu stopu s 20% na 17%).
Vjerojatno primjećujete da je dugoročni (10-godišnji) prinos za Hrvatsku iznenađujuće stabilan u svjetlu rasta prinosa koji je ovaj mjesec do 12.-og zahvatio SAD i Italiju (30-40 baznih bodova) te Njemačku i Francusku (15-25 baznih bodova). Tržišta reagiraju na povećane rizike. Razlog zašto hrvatska nije reagirala krije se u segmentaciji tržišta. Tržište za hrvatske bondove za koje je 12. travnja očitano 2,11% na 10 godina slabo je likvidno, pa smo pravu igru istine vidjeli tek jučer kada je ministarstvo financija RH izdalo 10-godišnju euroobveznicu u iznosu od 1,25 milijarde eura i uz prinos 2,975%. Tako nas vide kupci – zahtijevaju prinos koji je približno 2 postotna boda iznad njemačkog. Vide nas čak malo lošije od Italije.
To je jasan signal da je dugi period najnižih kamatnih stopa u povijesti prošao. 10-godišnji prinos od 3% zadnji put smo vidjeli pred 5 godina, u svibnju 2017.