Kraj prošlog i početak ovog tjedna može se označiti relativno mirnim iako ponedjeljak nije bio lak dan za one koji još nisu odustali od dionica. Promjena S&P500 za -1,23% nije bila trivijalna, ali nije ni spektakularno loša. Tipična je za one dane u korekcijama koji se brzo zaborave.
Pitanje je koliko uopće ima smisla govoriti o korekciji kada se indeks S&P500 nalazi na oko 2880 bodova, dok je maksimum 26. srpnja bio na oko 3026. Ozbiljne “game changer” korekcije broje se kad padovi dosegnu barem 20-ak posto, čemu nismo niti blizu.
Treba još jednom podsjetiti na prošlogodišnji Badnjak (S&P500 = 2351), što je 22% ispod srpanjskog maksimuma, a kao što smo vidjeli ni tada još nismo bili na kraju bikovskog tržišta. Promjena retorike, zatim i politike FED-a, produljila je tržišni vrhunac, dodala još pokoji bod iznad ranijeg vrhunca potkraj rujna 2018., no očito je da nedostaje goriva za daljnji uvjerljiv rast iznad praga od 3000.
Što bi tek trebali reći europski equity investitori? Njemački DAX se jučer nalazio na razini kao u ožujku 2015., što znači da su u međuvremenu prošle četiri i po godine izražene volatilnosti bez trenda! Netko će jednostavno zaključiti: ovako dalje ne ide, ovo mora ili jako gore, ili jako dolje. Nevolja je što ne mora.
Drugim riječima, svijet je već dugo u fazi prevencije još goreg scenarija, a jedina prava municija koja se pri tom koristi je ona monetarna. Politika kao da čini sve da joj oteža posao.
Otud ovo čudo s kamatnim stopama koje se ruše sve niže kroz podrumske katove. Naša redovita tablica (u dnu teksta) ne pokazuje samo sve niže prinose, nego i 2-godišnje i 10-godišnje prinose sve bliže jedne drugima, od kojih je svakako najzanimljiviji onaj američki koji je na svega 0,1 postotnih bodova razlike. Tako je barem bilo potkraj prošlog tjedna. Jučer je spread završio na 0,07 (1,65% na 10g. vs 1,58% na 2g.). Uskoro bi moglo zazvoniti na uzbunu, jer znate da se ova razlika smatra signalom nadolazeće recesije (s pomakom 12-18 mjeseci).
Iako je ovaj signal statistički bezvrijedan, za tržišne sudionike može biti vrijedna informacija već zbog toga što može utjecati na ponašanje ljudi. Sljedećih bi dana moglo “zazvoniti”. A kada se nabroje drugi slični (kvalitativni) signali, ukupna slika ne izgleda nimalo ružičasto:
- Trgovački rat ide dalje, nema rješenja na vidiku, osobito s obzirom na:
- Kriza u Hong Kongu eskalira (ona nedavna u Hormuškom tjesnacu sada se čini kao dječja igra) i većina promatrača se kladi na oštar kineski odgovor (“uvođenje reda”), a nitko se ne usuđuje prognozirati kako bi se stvari mogle rasplitati nakon toga jer Hong Kong je iznimno važno prometno, trgovačko i komunikacijsko čvorište preko kojeg je (ne samo preko HK) Kina spojena sa svijetom.
- Europa i dalje lavira na rubu, uz nastavak usporavanja (tempo aktivnosti se vratio na razinu iz druge polovice prošle godine) i dodatak talijanske političke nestabilnosti koja u osnovi više i nije neka vijest, pogotovo jer nema globalnu važnost, a iz Salvinijeve stranke Lega koja generira nestabilnost vlade i zaziva nove izbore stižu umirujuće poruke da je talijansko članstvo u europodručju neupitno.
- Kada se svemu doda usporavanje u SAD-u te Trumpov pritisak na FED, velika se očekivanja kumuliraju prema rujanskom zasjedanju FED-a kao najvažnijem predstojećem financijskom događaju. FED se ipak našao u svojevrsnom stanju uvrijeđenosti zbog Trumpovih tvitova. Ne samo da su dva člana FOMC-a glasovala protiv zadnjeg obaranja kamatnih stopa u srpnju, već su četiri člana među kojima je i bivša guvernerica Yellen odaslala javno upozorenje da bi političke pritiske na FED trebalo zaustaviti. Vjerojatno nitko nema iluzije da se Trumpovi tvitovi mogu zaustaviti. Ako FED u rujnu kojim slučajem ne uspije izglasati daljnje smanjenje kamatnih stopa, a krvna slika globalne politike i gospodarstva ostane nepromijenjena, to bi moglo odaslati šok-valove zbog iznevjerenih očekivanja (sada se svi samo klade koliko će puta FED još smanjiti kamatne stope, a povratak na nulu je opcija koja se sve češće spominje). Uvjerite se i sami u našoj tablici niže, a ovdje na linku su zadnji podaci o američkoj krivulji prinosa. Drugim riječima, sada se čini da se na globalnom pladnju nudi mnogo više katalizatora loših nego dobrih vijesti.
