Svakoga svibnja ili lipnja kada Eurostat objavi podatke o razini BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći za prošlu godinu, pažnju javnosti privuče rang-ljestvica europskih država jer je uvijek interesantno znati kako statističari i ekonomisti procjenuju ekonomski razvitak u usporedbi s drugim zemljama: je li društvo napredovalo, nazadovalo i što se događalo s drugima?
Sve bitne informacije sažete su na donjoj slici koja prikazuje odstupanje od prosjeka Europske unije u četiri vremenske točke: 2000., 2008. (na početku Velike recesije), 2015. (nakon Velike recesije) i 2020. (u Covid-recesiji). Odabran je uži skup zemalja radi preglednosti slike, pa tako na njoj nema dvije prema ovom kriteriju najrazvijenije europske zemlje (Luksemburga i Irske), koje snažno odstupaju prema gore zbog svojih specifičnosti koje ne moraju imati mnogo veze s životnim standardom širih slojeva građana.
Hrvatska je prema zadnjem podatku na 64% prosjeka EU (kao i Grčka i Turska). Za Grčku je to veliko nazadovanje (prije Velike recesije gotovo se bila približila prosjeku EU), a Hrvatska se dulje od deset godina nalazi na približno istoj relativnoj distanci. Ekonomisti bi rekli: nema realne konvergencije (približavanja prosjeku EU).
Prema tome, sada Hrvatska više nije samo predzadnja u EU ispred Bugarske, jer tu je, na istome mjestu, i Grčka. No, to nije posljedica hrvatskog uspjeha, nego grčkoga neuspjeha.
To što je Rumunjska ispred Hrvatske više nije vijest, jer takav odnos pratimo već dvije godine. Rumunjsku možemo smatrati jednim od „šampiona tranzicije“, pri čemu riječ tranzicija pišemo u navodnicima jer već dulje vrijeme možemo smatrati da je post-socijalistička tranzicija dovršena i zemlje se sada razvijaju svojim prirodnim razvojnim putanjama koje su u velikoj mjeri neovisne od povijesti pred tri desetljeća. Rumunjska je, osim Hrvatske, prestigla i Slovačku koja je od 2015. do 2020. relativno nazadovala i priključila se Mađarskoj.
No, pravi „šampioni tranzicije“ su zemlje koje brzo konvergiraju – uz Rumunjsku to su Poljska, Estonija i Češka. Češka je pred više od deset godina prestigla Sloveniju koja je do tada bila najrazvijenija post-socijalistička zemlja. S 94% od prosjeka EU približava se tome prosjeku, sustigla je Italiju, i time na simboličan način najavljuje brisanje nekih naslijeđenih razvojnih razlika između tradicionalnih pojmova zapadne (razvijenije) i istočne (slabije razvijene) EU.
Sličan zaključak vrijedi za odnos Slovenije i Španjolske. To što su Slovenci prestigli Španjolce a Česi sustigli Talijane ipak je više posljedica poznatih slabosti zemalja južne Europe nego velikoga uspjeha istočne Europe, osobito ako je riječ o Sloveniji koja se u relativnom smislu ne pomiče mnogo – zapravo je, kao i Hrvatska, približno tamo gdje je bila pred 10-12 godina gledano u odnosu na prosjek EU.
U svakom slučaju, mapa Europe se mijenja, osobito u sredini prikazane razvojne ljestvice. Kod Hrvatske nema značajnijih promjena, no Hrvatska u ovom desetljeću ima prigodu napraviti značajnije iskorake prema gore.