Novi Prima bonov alat za procjenu vrijednosti poduzeća!

Ilustracija: Dephumi / Dreamstime

Serdarušić piše o prvom alatu za procjenu vrijednosti poduzeća koji je ugrađen u neki od servisa za poslovne informacije. Serdarušić je razvio ovaj alat u suradnji sa servisom Prima.bon

Ad
Ad

Već nekoliko godina manji broj kvalitetnih poduzeća izbija na vrhove lista kandidata za dodjelu raznih nagrada koje se u Hrvatskoj dodjeljuju na temelju financijskih pokazatelja. Nedavno je i HGK objavila dobitnike za Zlatnu kunu, pa sam za ovu priliku iskoristio popis kandidata i primjenom novog Prima bonovog alata napravio analizu sljedećih poduzeća u grupi velikih trgovačkih društava:

  • Cedevita d.o.o., Zagreb — pobjednik među velikim trgovačkim društvima
  • DS Smith Belišće Croatia d.o.o., Belišće
  • Đuro Đaković Montaža d.o.o., Slavonski Brod
  • Končar – Distributivni i specijalni transformatori d.d., Zagreb
  • Maistra d.d., Rovinj

Cilj ovoga članka je pokazati kako se primjenom novog Prima bonovog alata (www.bon.hr) poduzeća mogu analizirati dubinski, a što između brojnih pokazatelja uključuje ono što je brojnim poduzetnicima važno, a što do sada nisu imali prilike vidjeti na sličnim servisima – procjenu vrijednosti poduzeća.[1]

Procjena vrijednosti

Izgled dijela ekrana na kojem će se vidjeti procjene sa stranice Bon.hr

U nastavku, na ekranu s desne strane, u gornjem dijelu, izdvojene su neke od procjena vrijednosti putem različitih metoda, a okomita crtkana linija zelene boje predstavlja iznos aktive. U srednjem dijelu desne strane je graf Altmanovog pokazatelja u tzv. B modelu, o čemu sam pisao na Ekonomskom labu (https://arhivanalitika.hr/blog/slucaj-agrokor-pad-crnog-jastreba-mogao-se-lako-predvidjeti/) i svom blogu (http://serdarusic.com/altmanov-z-score-uljanik/). Na dnu je graf raspona procjena vrijednosti, gdje okomita crtkana linija narančaste boje predstavlja medijan.

Klikom na sliku doći ćete na testni ekran na kojem možete vidjeti kako izgleda primjer

Jedna od metoda putem koje se procjenjuje vrijednost je i dodana ekonomska vrijednost. Nju sam opisao u članku na Ekonomskom labu govoreći o tzv. ekonomskim jarcima (https://arhivanalitika.hr/blog/b2b-financije-br-2-ekonomski-jarci/). Da ne bilo zabune, ne radi se o muškim kozama koje vole ekonomiju i financije. „Jarci, rovovi ili opkopi“ sinonim su pojma koji označava ono što je dodatno ojačavalo obranu srednjevjekovne utvrde; slika je to vrijednosti koju je popularizirao najpoznatiji svjetski investitor Warren Buffet u raspravi s Elonom Muskom. Radi se o trajnoj konkurentskoj prednosti.“[2]

S lijeve strane ekrana tablično su navedene vrijednosti koje su dobivene modelskim putem koje sam sastavio zajedno s tvrtkom Mit Software (http://www.mit-software.hr/) i Prima bon (https://www.bon.hr/). Ljudima iz Prima bona osobito zahvaljujem na povjerenju , a ljudima iz tvrtke Mit Software zahvaljujem na stručnosti i strpljivosti.

Kako smo procijenili parametre

Detalji su opisani u metodološkom dokumentu koji se nalazi na poveznici, do koje se može doći prijavom na stranicu Bon.hr i ulaskom u dio vezan uz procjene, odnosno direktno putem ove poveznice:(https://www.bon.hr/apex/bonitet/r/1101/files/static/v3/Metodologija%20procjene%20vrijednosti.pdf).

Model procjene rađen je na temelju računovodstvenih podataka koji su dostavljeni Fini, a preuzeo ih je Prima bon. Procjene su rađene na razini pojedinog poduzetnika zbog jednostavnosti modela, a ne na razini ekonomske grupe povezanih osoba. Također, čitatelj treba imati na umu da prikazane procjene vrijednosti pokazuju vrijednost poduzeća, a ne njegove glavnice. Vrijednost glavnice odnosno dioničkog kapitala lako je procijeniti na način da se od prikazane vrijednosti poduzeća oduzme vrijednost duga.

Nadalje, model je sastavljen putem više metoda procjene, kako bi se osigurao raspon mogućih procjena, pa je na kraju predstavljena i medijalna vrijednost. Poduzetnici odnosno poduzeća (ima i obrtnika, pa je tehnički ispravnije govoriti o poduzetnicima, kako to i naziv financijskih izvještaja kaže – GFI poduzetnika), grupirani su matrično u grupe djelatnosti i razrede prihoda, kako bi se usporednim metodama (tzv. relativni modeli procjene putem multiplikatora ili višekratnika) moglo točnije procijeniti vrijednost.

Za procjene su korištene i tzv. apsolutne metode, model slobodnog novčanog toka te modeli ekonomske dobiti (model dodane ekonomske vrijednosti (EVA) i model rezidualne dobiti). Za svaku od tih metoda dobivene su procjene iznosa slobodnog novčanog toka, dodane ekonomske vrijednosti i rezidualne dobiti za prošla razdoblja. Na temelju tih podataka napravljena je procjena putem trenda vrijednosti, zatim običnog prosjeka i medijana tih vrijednosti, te ponderiranog prosjeka gdje je 80% vrijednosti dolazilo iz prve dvije godine, a preostalih 20% iz prethodnog razdoblja, najviše do pet.

Za svaki od apsolutnih modela korištene su odgovarajuće diskontne stope koje su također modelski procijenjene, što je opisano u navedenoj metodologiji. Sve su vrijednosti zaokružene na višekratnik od 10000, dok su negativni iznosi procjena izostavljeni (npr. zbog negativnog novčanog toka).

Usporedba vrijednosti poduzeća nominiranih za Zlatnu kunu 2019. iz grupe velikih društava

Ovdje ćemo ukratko prikazati najveću, najmanju i medijalnu vrijednost za pet nominiranih društava za Zlatnu kunu.

Izvadak iz Prima bonovog Modela procjena vrijednosti za nominirana velika trgovačka društva za Zlatnu kunu 2019 (milijuni kuna)

  Cedevita DS Smith ĐĐ Montaža Končar DIST Maistra
Najveća 1.210 1.718 322 564 3.449
Najmanja 235 112 10 201 149
Medijalna 496 708 92 362 2.538
Aktiva 364 679 230 721 3.256
Prihodi 388 908 484 919 1.188

Izvor: Model procjene vrijednosti, Bon.hr (Prima bon d.o.o.)

Ako vas ovo zanima, što sada?

Ako vas zanima koliko vrijedi vaše poduzeće, konkurenti ili poduzeće u koje razmišljate investirati, javite se Prima bonu na poveznicu http://bon.hr, na e-mail info@bon.hr ili telefonom 01 5999 973. Zanimaju li vas i druga poduzeća, također možete upotrijebiti navedene kontakte. Iznosi procjena će se obnavljati godišnje po dobivanju financijskih izvještaja, što znači da će početkom drugog polugodišta svake godine procjene biti ažurirane podacima iz novih financijskih izvještaja.


[1]Potrebno je istaknuti da se radi o gruboj procjeni vrijednosti, jer se radi o modelu procjene algoritamskim načinom.

[2]Kako izmjeriti dubinu jarka uz pomoć ekonomske dodane vrijednosti kompanije, pročitajte na spomenutom članku s Ekonomskog laba kojeg je čak i Monitor objavio na naslovnici (https://www.monitor.hr/ekonomski-jarak-kako-tvrtka-moze-steci-i-zadrzati-konkurentsku-prednost/) Možete to vidjeti i na mom blogu u nekoliko članaka: http://serdarusic.com/capex-ekonomski-jarci-i-greenspan/,http://serdarusic.com/ekonomski-jarci-zasto-nemaju-rogove/). Dodana ekonomska vrijednost, ako ju se dugoročno ostvaruje, dobar je pokazatelj održivosti poslovanja. Naime, čak i uz pozitivan neto rezultat (dobit) ne znači da tvrtka ostvaruje i ekonomsku dobit. Dakle, ako je trošak kapitala veći od prinosa na investirani kapital, onda društvo uništava vrijednost, ne samo svojem vlasniku (tzv. shareholderi), nego svima dionicima (tzv. stakeholderi).