Za vrijeme karantene u koju se dobar dio nas morao povući primoran javnozdravstvenim uputama i propisima, bili smo stalno izloženi bujici vijesti, promišljanja, razmišljanja, dokazivanja i protudokazivanja o uzrocima, naravi i tijeku pandemije izazvane koronavirusom. Međutim, paralelno s time, ubrzo su se javili i brojni glasovi koji su počeli komentirati i tumačiti utjecaj pandemije na gospodarstvo. U cijeloj toj šumi informacija, često se gubila jasna razlika između vijesti i komentara, između empirijski provjerenog znanja i čisto subjektivnog dojma i mišljenja. Razni nadmenjaci i samoprozvani znalci, a i pokoji državni poglavar, razbacivali su se osudama, najavama, riječima upozorenja ili pak najavama brzog povratka na staro.
Međutim, dvojica domaćih autora s jasnim znanstvenim, ali i stručnim i javnointelektualnim profilom – ekonomist Velimir Šonje i politolog specijaliziran za političku ekonomiju Kristijan Kotarski – odlučili su na trezven, a opet strastven način dati originalan i nadasve poticajan doprinos raspravi o tome kako su nam se trgovina, tvornica i sabornica promijenile uslijed virusne pošasti.
Ova knjiga izvorno jest nastala kao zbirka eseja što ih je u redovnom ritmu za vrijeme karantene u sezoni zima-proljeće 2020. godine bio objavljivao Ekonomski lab, no konačni rukopis punokrvno je štivo, u kojemu su vješto upletene različite teme i aspekti što su ih Šonje i Kotarski bili isprva objavljivali na stranicama Laba, a i dodano je mnoštvo novog materijala. Stoga se čitanje ove knjige može jednako preporučiti i onima koji čitaju komentare na Labu te onima koji su baš u vrijeme pandemije otkrili i zavoljeli Lab, ali i onima koji možda do sada nisu imali prilike čitati ni Šonju niti Kotarskog.
Pogled u zrcalo
Kada se krenulo javno raspravljati o utjecajima pandemije na politiku, ekonomiju i društvo, počesto je svatko vidio ono što je htio vidjeti. Jedni su se neumorno trsili uvjeravati nas kako je ovo tek mačji kašalj nakon kojega ponovno slijedi ples po Elizejskim poljanama, drugi pak nisu mogli svrnuti pogleda sa zlosretnih i zlogukih crnih ptica na mračnom, olujnom obzoru. Treći su nas pak uvjeravali da je ovo epohalna šansa da odbacimo sve ono loše i staro i da stvorimo sasvim bolji svijet, najbolji od svih mogućih svjetova.
U odabiru svojeg pristupa, autori se nisu zagledali u Erised, zrcalo u kojemu naslovni lik u knjizi Harry Potter i Kamen mudraca vidi ono što želi vidjeti, ogledalo mu vizualizira njegove najdublje čežnje, a ne stvarnost onakvu kakva jest, bez obzira koliko nekada bila siva, mutna ili neprozirna, a posebice često i neshvatljiva i neprihvatljiva. Nasuprot tome, način na koji su autori pristupili kompleksnim politekonomskim, ali i drugim pitanjima, podsjeća na jedno drugo zrcalo iz fantastičnog opusa za mlađi i ne tako mlađi uzrast. U prvom svesku Tolkienove trilogije, vilenjakinja Galadriel ponudi hobitima Frodu i Samwiseu da zavire u njeno ogledalo. Galadrielino zrcalo, zapravo zdenac čiste izvorske vode u vilin-šumi, onome koji u njega zagnjuri pogled pokazuje ono što se zbilo, ono što se zbiva i ono što se tek ima zbiti, uz napomenu da ono što se još nije zbilo može u konačnici ispasti na ovaj ili onaj način.
U ovoj knjizi Šonje i Kotarski upravo tako pristupaju – ne libe se zagledati se i u prošlost i u budućnost, ne trude se vidjeti ono što bi htjeli, već ono što doista jest i što bi moglo biti kao plod naših odabira. Stručno rečeno, njihov pristup odiše historijskim institucionalizmom, podvrstom institucionalnog pristupa u političkoj i drugim društvenim znanostima koji promišlja kako skup pravila i okvira ponašanja određuje smjer političkog, ekonomskog i društvenog razvoja i kako formalne i neformalne institucije stvaraju manevarski prostor za daljnje djelovanje i donošenje odluka. Odluke i odabiri iz prošlosti uvelike određuju način na koji ćemo promišljati sadašnjost i budućnost te nam neke pravce i opcije otvaraju, a druge zatvaraju. Takvu određenost prošlim odabirima obično zovemo ovisnost o prijeđenom putu (eng. path dependence).
Na historijski institucionalizam nadovezuje se obično i institucionalizam racionalnoga izbora, koji proučava kako pojedinac kao racionalno biće važe svoje koristi te se shodno tome prilagođava danim okolnostima, odnosno pravilima igre koje institucionalni okvir, bilo formalni, bilo neformalni stvara i određuje. Međutim, čovjek često nije samo racionalno biće, vođen je strastima i uvjerenjima, a i dobar dio vremena ne raspolaže svim relevantnim informacijama kako bi mogao donijeti optimalnu odluku, što pak postaje jasno pozabavimo li se trećim aspektom kojeg možemo povezati s dva institucionalistička pristupa, a to je teorija igara u raznim svojim inačicama.
Pažljivo čitateljsko oko trebalo bi na stranicama ove knjige zamijetiti kako se naziru konture ovih društvenoznanstvenih pristupa, odnosno kako one stvaraju teorijsko utemeljenje za promišljanja koje autori prezentiraju od poglavlja do poglavlja.
Koronaekonomika
Što je, dakle, koronaekonomika? Ne, to nije novi pomodarski naziv za poslovnu snalažljivost dostavljača i mrežnih poduzetnika u doba pandemije i u uvjetima karantene. Koronaekonomika je testament vremena, povijesnog trenutka kojemu svjedočimo, ali i poticaj na razmišljanje te jedna vrsta upozorenja kakvi ishodi bi mogli slijediti kao posljedica lakomislenih javnopolitičkih odgovora na javnozdravstvenu ugrozu, odnosno već višestruko opjevanu, koronakrizu. Koronaekonomika nije samo naputak o tome koje ekonomske politike su poželjne, a koje nepoželjne kao sredstvo prevladavanja pandemije i njenih kratkoročnih i dugoročnih posljedica. Ona je i povod za ozbiljno razmišljanje o tome koliko jedna pandemija razotkriva krhkost suvremenih ekonomija, ali i suvremenih demokracija.
Ekonomija i demokracija, od Jadrana do Žutog mora
Šonje pišući prvenstveno o Hrvatskoj i Europskoj uniji, a Kotarski o Kini, na svakoj stranici ove knjige odlučno brane slobode koje su teško izborene, a danas se njihova vrijednost (ali i krhkost) počesto zaboravlja. Autori staju na branik liberalne demokracije, dakle političkog sustava koji na povijesno jedinstven način spaja osobne slobode i pravice s masovnim političkim odlučivanjem, ali i slobodno gospodarstva, onoga u kojemu neće netko arbitrirati tko će biti tržišni pobjednik, a tko gubitnik te onoga u kojemu se vrednuje trud, a ne dosjelost, inovativnost, a ne rentijerstvo.
Šonje u svoju argumentaciju vješto inkorporira znanstvene izvore iz svoje matične struke, ekonomije sa znanstvenim člancima iz područja medicine, točnije epidemiologije, kako bi na uvjerljiv, no nikako nametljiv način ukazao na kompleksnost odnosa borbe protiv pandemije i očuvanja zdrave supstance ekonomije, ali i uvijek iznova prokazivao totalitarne duhove koje su mnogi dobronamjernici tako olako pustili iz boce. Njegovih pet jahača apokalipse personaliziraju i apostrofiraju bad economics, ali i populističke i iliberalne reflekse koje vode u propast stečenih sloboda i pravica.
Kotarski pruža kirurški precizan uvid u stanje suvremene kineske politike i ekonomije. Nasuprot nekim glasovima na domaćoj i međunarodnoj pozornici, ne podliježe protukineskoj histeriji, ali se ne libi niti kazati da je (pekinški) car gol, a da iza visokotehnološkog blještavila čuči opaka partijska diktatura 2.0, ono o čemu su samodršci dvadesetog stoljeća mogli samo sanjati.
Oba autora idu ne jedan, već barem tri koraka dalje od inicijalne teme odnosa koronakrize, ekonomije i države te tako vješto analiziraju i sumiraju izazove daljnje europske integracije naše zemlje (nadovezujući se na Šonjinu knjigu o euru), krhkost suvremene liberalne demokracije, ali i geopolitičku dinamiku između Kine, Amerike i Europske unije, kao i unutarnje dvojbe i proturječnosti Carstva sredine.
Napeto štivo za napeto ljeto
Kod mnogih suvremenih naslova čitateljstvu će se sugerirati da knjigu čita napreskokce, onako, kako se kome u taj tren najbolje čini, na tragu teme ili poglavlja koje nekoga u taj čas najviše zanimaju. Kod ove knjige čitateljima svakako preporučam – zavalite se u naslonjač, natočite si nešto od čega će vam um ostati britak, a oči bistre te pročitajte sve odjednom, od korica do korica, nećete požaliti!