Otkup dionica INE od MOL-a: kako konformizam utječe na javno mnijenje

Objavljeno

Ad
Ad

Kada smo 2014. radili na istraživanju ekonomskih stavova hrvatskih birača, napravili smo mali test konformizma u formiranju stavova. Cilj je bio utvrditi kako način postavljanja pitanja utječe na odgovore u slučaju u kojem se može pretpostaviti da ljudi imaju vrlo čvrste stavove. Riječ je o slučaju INA-MOL.

Polovicu ispitanika (a bila je riječ o velikom uzorku*) zamolili smo da iskažu slaganje ili neslaganje s tvrdnjom da država pod svaku cijenu treba otkupiti dionice INE od mađarskog MOL-a. Očekivali smo visok stupanj suglasja s tom tvrdnjom. Jer, nije se lako suprotstaviti prevladavajućem stavu, čak i kada postoje neke sumnje.

Doista, gotovo 60% ispitanika je uglavnom ili u potpunosti iskazalo slaganje, dok je svega 12% izrazilo djelomično ili potpuno neslaganje sa sljedećom tvrdnjom:*

Država pod svaku cijenu treba otkupiti dionice INE od mađarskog MOL-a

Ispitanici su iskazivali suglasnost na skali 1-5 uz mogućnost da nemaju stav ili kažu da ne znaju odgovor. Suglasni su oni iznad 3, a nisu suglasni oni ispod 3.
Izvor: Arhivanalitika, 2014.

Međutim, kada se tvrdnja lingvistički invertira, a smisao ostane isti, pa glasi Država ne bi trebala pod svaku cijenu otkupiti dionice INE od mađarskog MOL-a, rezultat se mijenja. Svega 37% ispitanika za koje se može pretpostaviti da čvrsto vjeruju u opravdanost kupnje dionica INE od MOL-a iskazuje neslaganje s tvrdnjom da država ne bi trebala kupovati dionice pod svaku cijenu. To je mnogo manje od 58% ispitanika koji su iskazali suglasnost s prvom tvrdnjom. S druge strane, sada 25% iskazuje slaganje s tvrdnjom da država ne bi trebala pod svaku cijenu otkupiti dionice INA-e od mađarskog MOL-a. Usporedite to s 12% ispitanika koji su iskazali neslaganje s prvom tvrdnjom.

Država ne bi trebala pod svaku cijenu otkupiti dionice INE od mađarskog MOL-a

Izvor: Arhivanalitika, 2014.

Rezultat pokazuje dvije važne stvari:

  1. Način postavljanja pitanja (određivanje okvira problema) i pristranost potvrde (engl. confirmation bias) može imati presudan utjecaj na stavove, čak i o stvarima o kojima postoji raširen i naizgled čvrst stav većine (to ne znači da će u svim stvarima utjecaj biti tako jak).
  2. Ljudi koji utječu na javno mnijenje i na temelju toga donose odluke, moraju voditi računa o ovoj pojavi. Na njima je odgovornost za moguću manipulaciju stavovima kroz prezentacije različitih okvira problema. Populistički stav «tako hoće narod» zbog toga često nema smisla, jer se iza tog apela može skrivati samo stav osobe ili interesne skupine koja izriče poziv na većinski stav (to ne znači da u svim stvarima nema jasnog stava većine).

*Istraživanje je provedeno u dva vala u toku mjeseca rujna i listopada 2014. S obzirom na vrijeme koje je proteklo od tada, stavovi su se mogli znatno promijeniti i ne moraju biti reprezentativni za današnje javno mnijenje. U vrijeme provedbe istraživanja primijećena je znatna promjena stava od rujna do listopada. Kada se zbroje rezultati za oko 1,000 ispitanika iz rujna i oko 500 ispitanika iz listopada koji su odgovarali na prvo pitanje, oko 51% ispitanika iskazalo je suglasnost s tvrdnjom (19% bilo je protiv). Test konformizma proveden je u uzorku za listopad 2014., tako da je oko 500 ispitanika odgovaralo na prvo i oko 500 na drugo pitanje. Istraživanje je provedeno u suradnji s agencijom IPSOS Puls.