Porezna uprava objavila je mjesečne podatke iz sustava fiskalizacije za sve djelatnosti. Podatke smo obradili i dobili zanimljive informacije o kretanju potrošnje u prošloj godini, stoga pogledajmo neke od njih u nastavku.
Na slici 1 prikazan je ukupni iznos fiskaliziranih računa u prošloj godini u odnosu na 2019. Vidimo kako je u 2020. došlo do pada iznosa fiskaliziranih računa za 26,7 milijardi kuna ili 13,6%. To je vrlo, vrlo veliki pad potrošnje pa ne čudi što je pad BDP-a u 2020. vjerojatno bio (službene brojke još čekamo) najveći još od Domovinskog rata.
Slika 1.
Izvor: Porezna uprava, obrada autora
Pad potrošnje uzrokovan aktualnom pandemijom zapravo je još i veći, što vidimo ako isključimo prva mjeseca godine iz računice (jer prvi slučaj zaraze novim koronavirus u Hrvatskoj je zabilježen tek krajem veljače). Tako je od ožujka od kraja 2020. godine iznos fiskaliziranih računa pao za 28,8 milijardi kuna ili gotovo 17% u odnosu na isto razdoblje 2019.
Kada govorimo o samoj dinamici kretanja potrošnje kroz godinu, na slici 2 prikazana je usporedba kretanja ukupnog iznosa fiskaliziranih računa u 2019. i 2020. Nakon sjajnog početka godine i rasta od preko 9% u siječnju i veljači koji je nagovještavao ekonomski dinamičnu godinu, ostatak 2020. obilježili su minusi. Unatoč „čišćenju“ polica supermarketa i stvaranju kućnih zaliha prije proglašenja lockdown-a, već je ožujak donio pad ukupnog iznosa fiskaliziranih računa, dok je uvjerljivo najveći minus od gotovo 37% ostvaren u travnju (koji smo cijeli proveli u lockdown-u).
Slika 2.
Izvor: Porezna uprava, obrada autora
U ostatku godine minusi su bili nešto manji (iako i dalje vrlo visoki), a u studenom smo već došli na jednoznamenkasti minus u odnosu na studeni 2019. To je se dogodilo unatoč snažnom pogoršanju epidemiološke situacije u listopadu i studenom, što pokazuje kako je krajnje upitna ona teza zagovornika „najstrožih mogućih mjera“ kako nisu epidemiološke mjere krive za pad ekonomske aktivnosti, već sam virus. Kako god, zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata i ostalih mjera uvedenih koncem studenog, u prosincu ponovno bilježimo dvoznamenkasti minus od gotovo 13% u odnosu na prosinac 2019.
Što se tiče broja fiskaliziranih računa, on je pao još i više od samog iznosa računa, što najbolje možemo vidjeti na slici 3. Tako je u cijeloj prošloj godini izdano 21% manje računa nego u 2019., a promatrano samo od ožujka do prosinca, pad je iznosio preko 25% odnosno bilo je za četvrtinu manje izdanih računa nego u istom razdoblju prethodne godine.
Slika 3.
Izvor: Porezna uprava, obrada autora
Prikazani podaci odnose se na brojeve i iznose računa izdane u svim djelatnostima, no pogledajmo sad i situaciju u nekim važnijim pojedinačnim djelatnostima. Među svim djelatnostima, iznos fiskaliziranih računa daleko je najveći u djelatnosti trgovine (područje G prema NKD, a uključuje trgovinu na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala). Tako je u 2020. izdano 1,16 milijardi računa u djelatnosti trgovine, dok je iznos fiskaliziranih računa bio 121 milijardu kuna, što je čak 70% ukupnog iznosa svih fiskaliziranih računa. U odnosu na 2019., iznos fiskaliziranih računa pao je za 6,1%, dok je broj izdanih računa pao za 15,6%; ako pak promatramo samo razdoblje od ožujka do prosinca, iznos fiskaliziranih računa pao je za 8,5%, a broj računa za 18,9%.
Najveća stavka unutar djelatnosti trgovine (G) je trgovina na malo (odjeljak 47 – Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima). Tako je u trgovini na malo iznos fiskaliziranih računa u 2020. iznosio 95 mlrd. kuna, što je pad za 4% u odnosu na 2019.; u razdoblju od ožujka do prosinca, pad je iznosio 6,2%. Broj izdanih računa je pak od ožujka do prosinca pao triput više od iznosa računa odnosno za 18,8%, iz čega možemo zaključiti kako su se građani držali epidemiološkoj savjeta i znatno smanjili nepotrebne izlaske u kupovinu.
Na slici 4 prikazana je dinamika kretanja potrošnje u djelatnosti trgovine (ukupno) i trgovine na malo. Zanimljivo je primijetiti kako je iznos fiskaliziranih računa u trgovini na malo, nakon velikih minusa bilježenih od travnja do rujna, u listopadu i studenom bio na gotovo istoj razini kao 2019. (to smo, inače, na Labu odmah uočili te početkom studenog pisali o prvim znacima oporavka).
Slika 4.
Izvor: Porezna uprava, obrada autora
Za bolje razumijevanje strukture i dinamike potrošnje u trgovini na malo, pogledajmo još jednu zanimljivost. Unutar djelatnosti trgovine na malo, najvažniji razred je 4711 – Trgovina na malo u nespec. prod. hr., pić. i duh. To je stavka u koju ulazi potrošnja u trgovačkim lancima poput Konzuma, Plodina, Kauflanda, Spara itd., te u malim „kvartovskim“ trgovinama. Na slici 5 prikazana je dinamika kretanja potrošnje u ovom razredu kroz prošlu godinu.
Slika 5.
Izvor: Porezna uprava, obrada autora
Vidimo kako su, vjerojatno kao posljedica stvaranja kućnih zaliha od strane stanovništva, veljača i ožujak rezultirali dvoznamenkastim porastom potrošnje u navedenim trgovinama. U narednim mjesecima uslijedili su minusi te su najizraženiji bili u ljetnim mjesecima, a što je očita posljedica izostanka velikog broja stranih turista (u „špici“ sezone ranijih je godina znalo dnevno biti po milijun noćenja stranih gostiju u zemlji, što je ogromno povećanje potencijalnih potrošača u odnosu na „standardnih“ 4 milijuna domicilnog stanovništva).
Listopad je, pak, donio preokret negativnog trenda, no pravo iznenađenje uslijedilo je krajem godine kada je došlo do porasta potrošnje u trgovinama za čak 19% (u studenome), odnosno za 24% (u prosincu). Tako je ukupan iznos fiskaliziranih računa u 2020. u ovom razredu čak i porastao za 2% u odnosu na 2019.
Kako i zašto je krajem godine došlo do tako velikog porasta potrošnje u trgovačkim lancima i kvartovskim trgovinama, valjalo bi dodatno istražiti. Jedna hipotezakaže kako je došlo do određenog prelijevanja potrošnje iz djelatnosti ugostiteljstva, a kojoj je krajem studenog gotovo u potpunosti zabranjen rad (uz tek neke iznimke poput pripreme i usluživanja za goste hotela, za dostavu itd.). Naime, u prosincu je iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti ugostiteljstva pao za 840 milijuna kuna ili čak 80% u odnosu na prosinac prethodne godine. Slučajno ili ne, u prosincu je promet u trgovačkim lancima porastao za sličan iznos odnosno za 858 milijuna kuna (ranije spomenutih 24%); teza glasi kako zatvoreni restorani i kafići znači više ugošćavanja doma i stoga više kupnje hrane i pića itd., zatim moguće više bogatijih proslava doma jer se ove zime nije puno putovalo za praznike, pa više „rekreativnog šopinga“ u situaciji kad je puno toga zatvoreno itd.
Kako god, ugostiteljstvo je jedna od djelatnosti koja je najsnažnije pogođena ovom korona-krizom. Iznos fiskaliziranih računa u 2020. u ovoj je djelatnosti pao za preko 6 milijardi kuna, sa 16,9 mlrd. kn u 2019. na 10,7 mlrd. kn u 2020. Slika 6 otkriva razmjere katastrofe koja je zadesila ovu djelatnost.
Slika 6.
Izvor: Porezna uprava, obrada autora
A da od lošeg uvijek može biti i gore, pokazuje iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja.
Slika 7.
Izvor: Porezna uprava, obrada autora
Jedina povoljna okolnost je ta da je pad bio najmanji u srpnju i kolovozu odnosno u mjesecima koji su ujedno i najvažniji po pitanju prometa, tako da je iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja u 2020. pao za (prihvatljivijih) 54,5%.
Ukupno promatrano, iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti I (Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane) pao je za 43,7% u 2020. u odnosu na 2019. Ako to gledamo kao aproksimaciju prihoda od turizma (jer turizam nije djelatnost sam po sebi), možemo reći kako je takav rezultat puno bolji od početnih očekivanja analitičara i turističkih djelatnika: primjerice, rejting agencija Fitch Hrvatskoj predviđala je pad turizma od 70% u odnosu na prošlu godinu, predsjednik Udruge putničkih agencija pri HGK očekivao je 75 posto pada prometa, ministar turizma 65 posto padau špici sezone itd. Ovakav je rezultat i svakako puno bolji nego što je bio kod ostalih hrvatskih turističkih konkurenata, no više o tome drugom prilikom.