U srijedu je održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura i objavljen ključni dokument – Nacionalni plan zamjene kune eurom. Ekonomski lab je tim povodom odobrio izvanredan popust od 42 kune na moju knjigu Euro u Hrvatskoj: za i protiv. U nastavku kratko prikazujem bitne elemente Nacionalnog plana koji se sada nalazi u procesu javne konzultacije. Ovdje je link na e-savjetovanja gdje možete poslati Vladi primjedbe i sugestije. No prije toga, dobro se informirajte.
Prvo, Vlada i HNB ostaju vjerni prvotnom planu uvođenja eura 1.1.2023. Koronakriza nije promijenila plan. Vlada i dalje vjeruje da će u 2021. imati solidnu fiskalnu izvedbu koja će od strane Vijeća EU 2022. biti ocijenjena dovoljnom da Hrvatska pristupi europodručju. Tako je sastavljen i proračun za sljedeću godinu: očekuje se fiskalni deficit od oko 3% BDP-a, a omjer javnog duga i BDP-a trebao bi padati dovoljno brzo da staza prilagodbe bude ocijenjena održivom. Idući tjedan ćemo komentirati fiskalnu situaciju, ali za sad možemo reći da postoje izgledi da se vladin plan ostvari. Ako Vijeće EU sredinom 2022. ocijeni da je hrvatski proračun na održivoj stazi, odluka o uvođenju eura u Hrvatsku 1.1.2023. mogla bi tada doista biti donijeta.
Drugo, proračun nije jedini kriterij za uvođenje eura. Hrvatska se obvezala i na neke reforme koje će Vijeće vrednovati za manje od dvije godine. Reforme se odnose na sljedeća područja (u nastavku su date i kratke ocjene):
- sprječavanje pranja novca – formalno smo usklađeni s EU, a posvećenost implementaciji je nedavno pokazana u slučaju najveće kazne koja je izrečena najvećoj banci;
- unaprjeđenje poslovnog okružja i smanjenje parafiskalnih nameta – do sada je provedeno samo 11 od 65 akcija i 15 od 50 najavljenih mjera, što znači da će Vlada morati ozbiljno zapeti na ovom području ako želi sustići obećane rokove;
- unaprjeđenje upravljanja sektorom javnih poduzeća u skladu s načelima OECD-a – ovo je tradicionalna rak rana našeg političkog nepotizma i korupcije i ako padnemo na nekom ispitu, past ćemo na ovome; tu potreban pojačan oprez te najveća skepsa i pritisak onoga dijela javnosti koji razumije zašto su EU i euro sjajni instrumenti za dubinsku promjenu funkcioniranja našeg slabašnog institucionalnog okvira;
- reforma pravosuđa s posebnim naglaskom na insolvencijski okvir – mogli bismo ponoviti sve isto kao u prethodnoj točci.
No, pretpostavimo da se po gornjim točkama nešto doista i dogodi; u tom slučaju nastupa treće: ako Vijeće EU uz malo sreće i puno blakonaklonosti sredinom 2022. donese odluku da je Hrvatska zrela za euro, onda će na scenu stupiti odredbe jučer objavljenog prijedloga Nacionalnog plana za zamjenu kune eurom. Evo nekih glavnih odredbi iz toga plana, koje uređuju bitna životna pitanja od interesa za najširi krug građana:
- kao što je otprije poznato, tečaj za konverziju (tzv. centralni paritet) je 7,5345 i zamjena valuta se obavlja bez naknada, razlika kupovnih i prodajnih tečajeva ili bilo kakvih drugih skrivenih troškova; drugim riječima, ne isplati se bilo što raditi unaprijed, spekulirati, jer ako na primjer sada kupujete eure, platit ćete ih po bančinom prodajnom tečaju koji je za vas nepovoljniji od centralnog pariteta (osim ako jako volite banke pa im želite donirati svoje kune);
- najpametnije je gotov novac deponirati na račun nekoliko dana prije konverzije i pustiti automatsku zamjenu, ali ako baš volite mijenjati cash na šalterima (što ćete osim u bankama moći napraviti u FINA-i i Pošti), moći ćete to učiniti po tečaju zamjene, dakle bez provizija, naknada i sl., u razdoblju od čak šest mjeseci nakon uvođenja eura, a šest mjeseci potom to ćete moći učiniti uz naknadu, iako ćete isto moći učiniti vječno u HNB-u kada je riječ o novčanicama kuna, odnosno kroz tri godine nakon uvođenja eura ako je riječ o kovanicama;
- imate još jednu alternativu: kunama (cash) moći ćete plaćati u cijeloj Hrvatskoj u toku dva tjedna nakon uvođenja eura, no povrat sitniša ćete od dana uvođenja eura dobivati u eurima odnosno eurocentima;
- dužnike naravno brine što će biti s njihovih kreditima (kunskim ili uz valutnu klauzulu), a odgovor glasi „ništa bitno“: konverzija će biti besplatna i automatska, nema promjena ugovora o kreditu, javnih bilježnika i sličnih skupih komplikacija, sve se automatski pretvara u eure po središnjem paritetu (tečaju zamjene), a tamo gdje se mora promijeniti referentna kamatna stopa (npr. ako ste odabrali kunski NRS za referentnu), promjena mora biti napravljena tako da je neutralna za potrošače ili da ide njima u korist, i sve treba biti provedeno nekoliko tjedana prije zamjene valute; kako bi sve bilo 100% sigurno, ovo će se regulirati posebnim Zakonom o euru;
- da je vlastima stalo do potpore i povjerenja potrošača svjedoči i to što je posebna pažnja u Planu zamjene posvećena dvostrukim kotacijama cijena; naime, od početka je jasno da su ljudi najviše nepovjerljivi prema trgovcima koji bi mogli zaokruživati cijene prema gore (na primjer, ako će ono što košta 69,99 kuna odjednom koštati 9,99 eura). Kako bi se spriječile kreativne računske operacije prvo će obvezne dvostruke kotacije cijena u eurima i kunama biti uvedene 30 dana nakon što Vijeće EU donese odluku; dakle, bit će to nekoliko mjeseci prije zamjene valuta, što je dovoljno da ljudi shvate tko igra fer, a tko vara; nadalje, dvostruke kotacije ostat će obavezne godinu dana nakon zamjene, a to je dovoljno za obeshrabrivanje kreativnih matematičara koji misle igrati pošteno do 2.1.2023., a onda odigrati neku svoju računsku kombinaciju; sve to će omogućiti potrošačima da budu proaktivni i prijavljuju trgovce koji imaju teškoće s množenjem i dijeljenjem, što će se objaviti na „Zidu srama“ (moj slobodni prijevod – bit će to web stranica na kojoj će se informacije o kreativnoj trgovačkoj matematici objavljivati nakon filtriranja), a ne treba sumnjati da će raznorazne inspekcije, kojih u Hrvatskoj ne nedostaje, koristiti Zid kao putokaz za usmjeravanje marljivih službenika na tragu onih nepisanih i neformalnih pravila koja oplemenjuju naš svakodnevni život.
Ima još detalja, ali ih je previše za jedan ovakav tekst. Stoga je najbolje zaustaviti se ovdje i pozvati vas da – budete informirani.
Ovo sniženje je dokaz da samo očekivanje uvođenja eura može dovesti do deflacije. Neki ekonomisti smatraju da je deflacija loša stvar za gospodarstvo, ali ja ne vidim da je tome tako, osobito ako povoljnija cijena dovede do značajnog smanjenja zaliha.