Pogledajte što tržište EU znači za hrvatski robni izvoz

Objavljeno

Foto: Choneschones / Dreamstime

Kako se dugoročno kreće robni izvoz u realnom iskazu i koja je u tome uloga tržišta EU? EU je ključna za hrvatski izvoz, što se najbolje vidi u ovogodišnjim kretanjima: robni izvoz u EU u kunama u prvih sedam mjeseci povećan gotovo 10%

Ad
Ad

Slika prikazuje kretanje izvoza roba u ovome stoljeću u realnom iskazu i uz otklonjene sezonske oscilacije. Mogu se uočiti tri razdoblja. Prvo je razdoblje rasta 2001.- 2006. Drugo je razdoblje duge stagnacije (2007.-2013.). U tom se razdoblju pojavljuje i „rupa“ izazvana snažnim recesijskim udarom na našim najvažnijim izvoznim tržištima. Zbog toga je došlo do velikog pada izvoza 2008.-2009. Međutim, nakon toga nije odmah uslijedio oporavak. Prvo je uslijedio povratak na pred-kriznu razinu i stagnacija koja je trajala još četiri godine. Tek 2013./2014. počinje novo dugo razdoblje brzog rasta izvoza. Ono traje pet godina i još uvijek je tu.

Realni sezonski prilagođeni izvoz roba (2010.=100)

Izvor: HNB

Trenutak drugog oporavka očito se podudara s ulaskom Hrvatske u EU. U tome se rastu kriju neki od pozitivnih efekata punopravnog članstva.

Može se postaviti pitanje bi li izvozni oporavak bio možda jednako snažan zbog oporavka na našim najvažnijim izvoznim tržištima (a ona se sva nalaze u EU) i da nismo ušli u EU? Naposljetku, imali smo rast izvoza i prije 2007., iako nismo bili u EU. Mnogi euroskeptici pokušavali su na tom tragu dokazati da EU integracije za nas nisu toliko bitne, jer bi se rast ionako dogodio. Pokušavala se plasirati i teza da se ovaj rast temelji na nekim statističkim začkoljicama (Ivan Lovrinović), ili da bi izvoz brže rastao da smo se u trgovačkim odnosima orijentirali na druge strane, možda prema Rusiji, Kini (Ivan Pernar) …

Međutim, sve je to krivo. EU je nezamjenjivo tržište za naše proizvođače. Štoviše, ono postaje sve važnije, što treba pripisati integracijama. I to tržište je tako veliko (više od pola milijarde ljudi) da unatoč relativno sporom rastu i starenju stanovništva u EU, proizvođači iz male zemlje poput naše na tom tržištu imaju (i dalje neotkrivene) velike mogućnosti.

Ovaj tjedan objavljena statistika izvoza po tržištima odnosno zemljama potvrđuje koliko je EU važna za Hrvatsku. U prvih sedam mjeseci izvoz iskazan u kunama rastao je po stopi od veoma visokih 9,1%, a uvoz se uvećao po sporijoj stopi od 7,8%. Robni uvoz raste na većoj osnovici pa je deficit povećan (s 5,6 na 6,4 mlrd eura prošle u odnosu na prvih sedam mjeseci ove godine). No, ovo su izvrsne brojke, osim za one koji ne razumiju ekonomiju i slijede srednjovjekovnu logiku prema kojoj bogatstvo zemlje zavisi o višku u razmjeni sa svijetom. Naime, kad se više i izvozi i uvozi to znači da se više radi, rastu i potrošnja i investicije. Tek u dugom roku se može postaviti pitanje održivosti takve situacije ako je uvoz veći od izvoza, no tu u širu sliku ulaze usluge. Hrvatska ima veliki višak u razmjeni usluga, tako da će i ove godine tekući račun platne bilance biti u plusu.

Izvoz i uvoz roba u prvih sedam mjeseci 2017. i 2018., tisuće kuna

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje 4.2.1./7.

Vratimo se glavnoj temi – tržištu EU. Iz gornjih podataka se može izračunati što se događa s izvozom i uvozom na drugim tržištima. Izvoz na ne-EU tržišta je u prvih sedam mjeseci pao za 6,2% iskazano u eurima, a uvoz s tih tržišta rastao je po stopi od 7,6%.

To ne znači da ova tržišta nemaju perspektivu. Naprotiv, u nekoj varijanti budućnosti, ne-EU tržišta mogu imati važnu ulogu u daljnjem rastu hrvatskog izvoza. Međutim, u ovoj fazi razvoja Hrvatska još ni izbliza nije iskoristila sve potencijale EU tržišta koje je nezamjenjivo kao vanjski generator gospodarskog rasta.