U petak će Državni zavod za statistiku objaviti podatak o BDP-u u drugom tromjesečju. Period obilježen lockdownom bio je iznimno težak za prognoziranje. Intrigantno je razmisliti o tome koliko se realni BDP tada smanjio u odnosu na drugo tromjesečje 2019.
U suradnji sa stranicom Kolektivna inteligencija (Analogika autora Maria Gatare), organizirali smo natjecanje u odgovoru na pitanje: koliko će realni BDP pasti u Q2 2020. u odnosu na Q2 2019.?
Dovoljno je pritisnuti link, registrirati se na stranici i – glasati. U petak popodne ćete moći vidjeti gdje je vaša prognoza, a gdje prognoza ostalih sudionika, u odnosu na službeni podatak koji čekamo. Prikupljanje podataka na ovaj način počiva na prognostičkoj logici o mudrosti masa, koju je Mario Gatara nedavno objasnio u izvrsnom tekstu Kolektivna inteligencija – superiornija od pojedinca.
Korisnici na stranici mogu pratiti svoje prognoze, uspoređivati rezultate, zaraditi bodove i usavršavati vještine predviđanja u različitim područjima interesa. Odgovore mogu dati isključivo registrirani korisnici, a prijava se obavlja putem društvenih mreža kako bi se spriječile zlouporabe i zaštitio demokratski princip “jedan član – jedan glas”. Prikupljeni podaci se ne mogu ustupiti trećoj strani bez eksplicitnog pristanka korisnika.
Kao mala pomoć, evo nekoliko naznaka o statistikama koje su objavljene u međuvremenu, a koje bi vam mogle pomoći u formiranju očekivanja o tome koliko je iznosio pad BDP-a u drugom “korona” tromjesečju. Svi postoci znače promjenu u odnosu na isto razdoblje prošle godine:
Realni promet u trgovini na malo u travnju bio je 25,5% niži nego u travnju 2019., u svibnju 7,8%, a u lipnju 6,2% niži nego u istom mjesecu 2019. godine.
Fizički obujam industrijske proizvodnje (prilagođen za razliku u broju radnih dana) u travnju je zabilježio minus od 11%, u svibnju 12,4%, a u lipnju svega 1,8%.
Izvoz roba u nominalnim eurima za cijeli drugi kvartal zabilježio je manji pad od uvoza, ali je izvoz usluga praktički kolabirao. Broj noćenja turista u travnju je dosegnuo 1,1% broja iz travnja 2019. (pad za nevjerojatnih 98,9%), u svibnju je dosezao 3,4% od razine iz svibnja 2019.. a u lipnju je dosegnuo 27,6% od lipnja 2019. (pad za „samo“ 72,4%). Kolabirao je i uvoz usluga (Hrvati nisu putovali u inozemstvo), ali ta strana je mnogostruko manje važna od izvozne strane.
Prihodi od poreza prikupljeni u razdoblju travanj-lipanj ove godine bili su 13,2% niži u odnosu na isto razdoblje 2019. Prihodi od doprinosa pali su za 12,2%, ali primljene pomoći (uglavnom EU fondovi) povećale su se oko 25%. Ukupni rashodi državnog proračuna povećani su 13,6% u istom razdoblju.
Broj zaposlenih je u lipnju bio 4,6% manji u odnosu na lipanj 2019. Zaposlenost je u istom razdoblju rasla u poljoprivredi (3,8%), opskrbi električnom energijom, plinom i parom (1,2%), i građevinarstvu (0,2%), IT-u i komunikacijama (2,2%) te zdravstvu (1%), dok su ostale djelatnosti zabilježile smanjenje u rasponu od -1,3% u stručnim, znanstvenim, tehničkim profesionalnim uslugama do -29,2% u djelatnosti smještaja i pružanja usluga pripreme hrane. U isto vrijeme, prosječna bruto plaća rasla je za 2,5% odnosno 2,7% realno, jer je u međuvremenu zabilježen pad cijena za 0,2%. Hrvatska je jedna od 8 država članica EU u kojoj je zabilježena deflacija.