Predstavljena knjiga “Euro u Hrvatskoj: za i protiv” Velimira Šonje

Ad
Ad

U četvrtak smo predstavili knjigu Velimira Šonje Euro u Hrvatskoj: za i protiv. U panel raspravi tim povodom sudjelovali su Marijana Ivanov, Josip Tica, Vuk Vuković, Kristijan Kotarski i Velimir Šonje.

U prvom dijelu rasprave razgovor se vodio o „perspektivi iznutra“. Do izražaja su došle razlike u gledanjima na mogućnost puštanja tečaja u smjeru deprecijacije radi djelovanja protiv recesije. Ivanov je kazala kako smo imali precijenjen tečaj nakon 1993., koji se potom korigirao, te kako je HNB 2008./09. propustila puštanjem deprecijacije umanjiti krizu. Nakon propuštenih prigoda, smatra Ivanov, više nema smisla čekati i euro treba uvesti što prije.

Tica je izjavio kako pogrešno postavljanje realnog tečaja može imati dugoročne učinke. Zbog toga je, gledano unaprijed, jako važno kako će se odrediti središnji paritet i koje će se reforme provoditi kako bi se održavala makroekonomska ravnoteža. Šonje pak smatra da se neravnoteže relativno brzo korigiraju. Odnosi cijena, rast plaća, promjene na tržištima i u tehnologijama, dovode do varijacija zbog kojih se nominalni tečaj u konkretnom europskom i hrvatskom kontekstu ne može smatrati bitnom determinantnom dugoročnog razvoja gospodarstva.

Europodručje je u institucionalnom smislu danas razvijenije i stabilnije nego prije krize 2008. No kao i čitava EU, ono je opterećeno fundamentalnim dilemama poput one o mogućnosti monetarne bez fiskalne unije. Tica je naglasio kako nije riječ samo o pitanju međudržavnih transfera koji bi eventualno mogli umanjiti razlike, već i o pitanjima nejednakosti u raspodjeli dohotka i regionalnog razvoja unutar pojedinih država.

Foto: T. Ujević

Dakle, pitanje o efikasnosti politika ujednačavanja postavlja se prvo na nacionalnoj, a tek onda na internacionalnoj razini. Nerješavanje ovih problema na nacionalnoj razini objašnjava uspon populista i krajnje desnice, što se vrlo jasno vidi na razini NUTS2 i NUTS3 regija u zemljama poput Njemačke i Francuske. Šonje se zapitao koliko je to posljedica novijih promjena poput globalizacije, a koliko je riječ o fenomenima vrlo dugoga roka. Podsjetio je da npr. u Njemačkoj područja izvan urbanih centara i prema istoku oduvijek imaju tendenciju podržavanja radikalnijih političkih opcija.

U raspravama Kotarskog i Vukovića isticano je da eurofederalizam još dugo vremena neće imati demokratsko političko uporište, što neprijeporno ograničava svaki politički projekt unifikacije na tlu Europe. No, to ne isključuje euro i funkcioniranje tzv. bankarske unije, koje mora biti balansirano. Snaga i strogost zajedničkih pravila imaju svoja ograničenja, jer kako je u raspravi istaknuto, živimo u vremenu u kojem previše unifikacije može biti opasnije za (političku) opstojnost eura od premalo europske unifikacije.

Kotarski je naglasio kako je zbog toga važna optimizacija zajedničkih institucija koje su politički moguće, osvrnuvši se posebno na bankarsku uniju. Istaknuo je problem neriješenog odnosa “banaka i suverena”, čime se opisuje pretjerana ovisnost vlada pojedinih država o financiranju od strane lokalnih banaka.

Foto: T. Ujević

U raspravi o toj temi je iz publike sudjelovao i guverner Boris Vujčić koji je istaknuo kako je spomenuti problem i dalje prisutan: zasad nema gotovih rješenja na vidiku. Međutim, naglasio je kako to nije nešto o čemu centralni bankari imaju mandat odlučivati sami – riječ je primarno o političkom pitanju. To je stvar političke volje, kazao je, a jasno je da postoje neka vrlo jednostavna tehnička rješenja poput uvođenja pondera rizika za državne obveznice.

Uskoro ćemo objaviti i video prilog s promocije knjige.