Prije nešto više od pola godine na Labu smo objasnili kako tržišta mogu snažno reagirati na komunikaciju središnjih banaka. Tada smo podsjetili na ekstremne primjere Draghijevog „što god je u našoj moći da spasimo euro“ iz 2012. i Bernankeovog „smanjenja obujma otkupa vrijednosnica od strane FED-a“ 2013. godine. Bili su to primjeri kada je jedna rečenica čelnika središnje banke mijenjala smjer tržišta.
Ovaj tjedan smo mogli svjedočiti još jednoj iznenađujuće snažnoj reakciji koja je prema mišljenju velikog broja analitičara pretjerana. Radi se o izvještaju sa sjednice Upravnog vijeća ECB-a 13. i 14. prosinca, tj. prije mjesec dana.
Izvještaj je objavljen u četvrtak 11. siječnja, nakon čega je krenuo prvi val reakcija, a sličan se, ako ne i jači sentiment, zadržao i početkom tjedna.
Na Slici 1 i Slici 2 prikazani su prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu i tečaj EUR/USD. Slike sugeriraju da su investitori u izvještaju ECB-a pronašli nešto što signalizira da bi se „stezanje“ monetarne politike moglo dogoditi ranije nego što se očekivalo (većina analitičara je očekivala da će se kamatne stope početi dizati u drugom dijelu 2018. godine). Ako investitori očekuju rast kamatnih stopa, to se prenosi na više zahtijevane prinose na obveznice. A rast kamata i prinosa u europodručju dovodi do trenutačnog ali i do očekivanog rasta vrijednosti eura zbog rasta privlačnosti investicija u „euro“ vrijednosnice.
Slika 1: Prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu
Slika 2: Tečaj EUR/USD
Što je uzrokovalo ovu reakciju, tj. koja je nova informacija navela investitore da pomisle kako ECB mijenja politiku brže od očekivanja?
Kao i u većini sličnih situacija, vrag je u detaljima. Ako se pročita cijelo izvješće, ne može se naći ništa posebno novo što investitori već nisu čuli na Draghijevoj konferenciji za novinare pred više od mjesec dana. Međutim, detaljnim pregledom zapisnika ipak se pronalazi taj mali detalj koji je izazvao reakciju tržišta:
„Looking ahead, the view was widely shared among members that the Governing Council’s communication would need to evolve gradually, without a change in sequencing, if the economy continued to expand and inflation converged further towards the Governing Council’s aim. The language pertaining to various dimensions of the monetary policy stance and forward guidance could be revisited early in the coming year. In particular, as progress was made towards a sustained adjustment in the path of inflation, the relative importance of the forward guidance on policy rates would increase”.
Iz ovog paragrafa se vidi da bi se o dizanju kamatnih stopa moglo početi razgovarati ranije od očekivanja. Međutim, teško je za vjerovati da bi do promjene forward guidance-a moglo brzo doći, pogotovo jer rečenica koja slijedi iza gornjeg citata glasi:
“It was suggested that the Governing Council’s communication should be adjusted gradually over time to avoid sudden and unwarranted movements in financial conditions.“
U svakom slučaju, ovaj događaj je još jednom pokazao kako je komunikacija središnjih banaka izrazito moćan instrument koji utječe na tržišta mnogo jače nego što su nekada utjecale konkretne mjere monetarne politike. Najvažnije je da komunikacija ne nosi velika iznenađenja, ali ponekad središnje banke namjerno puštaju „probne balone“ kako bi testirala tržišta. Možda je i ovo bio takav slučaj?
Riječ je o temi od iznimne važnosti za Hrvatsku. Naime, fiskalna prilagodba kojom se hvali naša u vlada, u velikoj mjeri zavisi o mogućnostima daljnjih smanjenja kamatnih stopa. No, krajem prošle godine najavili smo kraj kamatnog medenog mjeseca ove godine. Najnovija epizoda se ne doima presudnom, ali također najavljuje događaje. Tako je prinos na 10-godišnju hrvatsku euroobveznicu zadnjih dana također blago reagirao prema gore. Iako se radi o jedva primjetnoj reakciji, činjenica je da je trend prinosa pred samo desetak dana ukazivao na to da će stopa probiti 2,2% prema dolje, a sada se odbila blago prema gore.
Ne treba isključiti mogućnost još jednog ciklusa pada prinosa kada se slegnu dojmovi nakon objave zapisnika, no poruka je jasna: svijet je financijski integriran i hrvatski će prinosi također zavisiti o tome što će raditi ECB i kako će tržišta tumačiti njegove poteze.