Kada se govori o prosječnoj realnoj stopi rasta BDP-a u nekoj godini (npr. u 2016. 2,9%) često se zaboravlja da je ona rezultat dinamike gospodarstva u tekućoj godini, ali i dinamike u prethodnoj godini. Preciznije, prosječna godišnja stopa rasta u nekoj godini se može dekomponirati na efekt kvartalnih stopa rasta unutar te godine te na tzv. carry over efekt – efekt prijenosa iz prethodne godine.
Efekt prijenosa iz prethodne godine može značajno utjecati na kretanje BDP-a. Primjerice, ECB ističe kako je u razdoblju od 1981.-2009. godine efekt prijenosa mogao objasniti oko trećine ostvarenih stopa rasta europodručja. Ovaj efekt je važan i za prognoze jer daje vrlo važnu informaciju o kretanju BDP-a u sljedećoj godini, neovisno o samoj kvartalnoj dinamici unutar te godine. Nedavno je jedan od analitičara za rast u europodručju u 2018. za Reuters izjavio:
„The high growth in Q4 means that the carry-over effect for 2018 is very favorable. We expect euro zone GDP growth to come in at 2.4 percent again this year.”
U Hrvatskoj se o ovom efektu ne govori previše, a može biti vrlo zanimljiv za objašnjenje kretanja BDP-a u prošlosti. Također, sljedeći tjedan ćemo dobiti procjenu rasta u posljednjem kvartalu 2017. pa ćemo moći procijeniti kakav je efekt prijenosa iz 2017. na 2018. Ako je on pozitivan i snažan onda i prognoze za 2018. mogu biti optimističnije.
Najjednostavnije rečeno, efekt prijenosa nam govori koliko bi iznosila stopa rasta BDP-a u nekoj godini ako bi u cijeloj toj godini vrijednost BDP-a bila jednaka vrijednosti BDP-a u posljednjem kvartalu prošle godine. Na primjer, ako kažemo da je efekt prijenosa u 2016. godini iznosio 0,6% onda bi godišnja stopa rasta u 2017. godini bila pozitivna i iznosila bi 0,6% čak i ako bi u svakom kvartalu 2017. među-kvartalna stopa rasta bila 0%. Ovi odnosi su jasnije prikazani na Slici 1.
Slika 1: Carry over efekt
Izvor: izračun prema ECB
Ako je u posljednjem kvartalu godine 1 razina BDP-a veća od prosječne razine u cijeloj toj godini onda će efekt prijenosa u sljedeću godinu biti pozitivan, a ako je manja onda će biti negativan. Bolje rečeno, ako u posljednjem kvartalu godine 1 dođe do ubrzanja BDP-a, onda će se ono prenijeti na sljedeću godinu s pozitivnim predznakom, a ako dođe do usporavanja onda će se prenijeti s negativnim predznakom.
Formula za dekompoziciju godišnje stope rasta na efekt prijenosa i efekt tekuće godine glasi:
Na Slici 2 je prikazana dekompozicija BDP-a u Hrvatskoj od 2001. do 2016. godine.
Slika 2: Efekt prelijevanja i efekt tekuće godine u Hrvatskoj
Izvor: autor
Iz slike se može vidjeti da je i u Hrvatskoj efekt prijenosa važan. U promatranom razdoblju je u prosjeku mogao objasniti 33% kretanja godišnjih stopa rasta, što je slično procjeni ECB-a za europodručje. Najjači efekt prijenosa je zabilježen u godinama ekonomskog boom-a: prvo 2003., što se može povezati s investicijskim boom-om vezanim uz autoceste te u 2006. i 2007. godini, tj. godinama pred-kriznog općeg uzleta. Zanimljivo je primijetiti da je u 2008. godini već došao signal „ispuhavanja“, budući daje efekt prijenosa imao negativan doprinos. Također je zanimljivo da je u zadnjim godinama recesije, 2013. i 2014. godine tekuća dinamika vukla BDP u pozitivnu zonu, ali ga je efekt prijenosa zadržao u blago negativnoj zoni. U prvoj post-recesijskoj godini, 2015., je pozitivan doprinos efekta prijenosa iznosio 28%, a u 2016. oko 19%, što znači da je rast u 2016. većinom bio određen dinamikom unutar godine.
U 2017. godini se očekuje rast nešto veći od 3% na godišnjoj razini. Ako pretpostavimo da će rast u zadnjem kvartalu biti 3%, što bi značilo da će prosječna godišnja stopa rasta u 2017. godini biti 3.3% (u skladu s očekivanjima ekonomista banaka) onda se može izračunati da bi efekt prijenosa u 2018. godini mogao biti solidnih 0,9 postotnih bodova. Ovo je važna informacija za tumačenje prognoza, jer kada u srijedu 28. veljače DZS objavi podatke za posljednji kvartal, objavit ćemo stvarnu veličinu efekta prijenosa za 2018. godinu. To će biti posebno zanimljivo jer nas kolege s MacroHub-a upozoravaju na usporavanje.