Prosječna plaća za svibanj (isplaćena u lipnju) dosegnula je 6.352 kune što je 5,4% više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Inflacija je u isto vrijeme iznosila 2,4%. Znači da je prosječna plaća realno rasla oko 3%. To približno odgovara očekivanoj stopi rasta realne osobne potrošnje koja čini gotovo 60% BDP-a i u velikoj mjeri određuje rast ovog pomno motrenog ekonomskog agregata.
Povećavaju se razlike u prosječnim plaćama po gospodarskim granama i djelatnostima. Rast je visok tamo gdje su najveće prosječne plaće: rudarstvo i vađenje s prosječnom plaćom većom od 11,000 kuna bilježi porast plaće za oko 23% u odnosu na isti mjesec 2017. Visok rast i visoka prosječna plaća (iznad 8,000) sreće se u informacijskim uslužnim djelatnostima i u djelatnosti promidžbe (tablica u dnu teksta). Međutim, postoje grane odnosno djelatnosti s visokim prosječnim plaćama gdje je rast plaća znatno niži od prosjeka, ispod 3%. Takav je slučaj u financijskoj industriji.
Sporiji rast plaća u financijskoj industriji – dakle obratna situacija od one kojoj smo svjedočili prije krize 2008. – posljedica je sve jače konkurencije u uvjetima suženih mogućnosti rasta tržišta. Uz to pritišću i povećani regulatorni troškovi. Naslijeđen je relativno velik broj zaposlenih, tehnološke promjene su svakodnevica i rezultat je da financijska industrija u Hrvatskoj više ne pripada skupini propulzivnih industrija. Kao što će se vidjeti, slično je s telekomunikacijama.
S druge strane, gospodarski rast je stvorio relativno brz porast plaća u nekim sektorima u kojima su plaće tradicionalno ispod prosjeka. Takav je slučaj u zaštitnim i istražnim djelatnostima, djelatnostima održavanja zgrada i krajolika, s proizvodnjom odjeće i uredskim administrativnim i pomoćnim djelatnostima.
Na temelju ovih podataka teško je suditi da li nejednakost plaća raste ili pada. Dinamika je velika; povezana je s rastom koji očigledno nije jednako raspoređen među djelatnostima. Razlike su velike. No, samo u dvije djelatnosti zabilježen je pad prosječne plaće. Riječ je o djelatnosti telekomunikacija (-0,4%) i sanacije okoliša (-3,1%).
Izvor: DZS, obrada Ekonomski lab