Za hrvatski turizam, druga polovica godine osjetno je važnija od prve polovice: u prvih šest mjeseci godine obično se ostvari tek četvrtina ukupnih turističkih noćenja u godini, dok se u drugih šest mjeseci godine ostvari tri četvrtine ukupnih turističkih noćenja.
Ako pak sredina godine ne znači i sredina turističke sezone (godine), postavlja se pitanje koji je to trenutak nakon kojeg možemo kazati da smo odradili polovicu turističke sezone (godine)? Odgovor bi bio: negdje krajem srpnja (ako se radi o „normalnoj“ godini). Ako hoćemo još preciznije, naš „educated guess“ bi glasio: do 29. srpnja u Hrvatskoj se ostvari polovica ukupnog broja turističkih noćenja u godini.
Naime, prema podacima DZS-a, u zadnje tri pretpandemijske godine u Hrvatskoj je od siječnja do srpnja ostvareno 53 posto (2017.), 53,6 posto (2018.) odnosno 53,1 posto (2019.) ukupnih turističkih noćenja u tim godinama. Ako pak znamo da je krajem srpnja u Hrvatskoj prosječno boravilo oko milijun turista dnevno, lako se izračuna da smo granicu od 50 posto ukupnih turističkih noćenja u spomenutim godinama obično prešli 3 dana prije kraja srpnja.
No, statističke zanimljivosti na stranu. Ovaj nam je uvod samo poslužio kako bismo vidjeli da je (barem u normalnim okolnostima) ovo trenutak do kad bi već odradili polovicu turističke sezone. Stoga pogledajmo kakve je rezultate hrvatski turizam ostvario u prvih sedam mjeseci ove godine.
Fizički pokazatelji
Prema podacima sustava eVisitor, od siječnja do srpnja ove godine ukupno je ostvareno preko 37 milijuna turističkih noćenja, što je za 39 posto više nego u istom razdoblju lani. Kada iz te brojke isključimo nautiku i nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje), u priloženoj tablici vidimo da je u komercijalnom smještaju ostvareno preko 50 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.
Tablica 1. Dolasci i noćenja turista za razdoblje siječanj-srpanj 2021./2020. (prema vrsti boravka)
Izvor: HTZ
Ako pak ove brojke usporedimo s rekordnom 2019. u istom razdoblju, vidimo da je ostvareno 35 posto manje noćenja i 45 posto manje dolazaka (gosti sad prosječno ostaju duže u smještaju). Nadalje, uspoređujući tri najvažnije kategorije smještaja, najveći pad noćenja u odnosu na 2019. ostvaren je kod hotela (-54 posto), zatim slijede objekti u domaćinstvu (-30 posto), a najmanji je pad zabilježen kod kampova (-24 posto).
Uglavnom, kumulativno smo u prvih 7 mjeseci godine došli na 65 posto noćenja ostvarenih u pretpandemijskoj 2019., što je odličan rezultat ako sve uzmemo u obzir. No, stvari postaju još bolje ako pogledamo samo aktualni razvoj odnosno rezultate ostvarene u srpnju.
Tako je u mjesecu za nama ostvareno 3,8 milijuna dolazaka i preko 25 milijuna turističkih noćenja, što je u usporedbi s rekordnim srpnjem 2019. manje za svega 18 posto. Ovako ekspresni oporavak hrvatskog turizma, dok je situacija još daleko od normalne i putovanja znatno otežana, malo je tko očekivao.
Financijski pokazatelji
Najvažnije je ipak pitanje: a troše li išta ti turisti?
U tom će kontekstu podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima mnoge iznenaditi. Naime, očito silno željni restorana i odmora, turisti troše – više nego ikada! Tako je u djelatnosti „I“ – pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u srpnju fiskaliziran rekordan iznos računa (broj izdanih računa je manji, ali prosječan iznos je osjetno veći): u odnosu na prošlu godinu imamo povećanje od 68%, a u odnosu na rekordnu 2019. godinu plus od 5 posto! Štoviše, rekordan srpanjski iznos potrošnje nije ostvaren samo u toj djelatnosti, već i ukupno u svim djelatnostima, što znači da je i domicilno stanovništvo potpuno „otpustilo kočnice“ (o tome više drugom prilikom).
Razvoj situacije iz tjedna u tjedan zapravo je sve bolji pa je tako u zadnjem tjednu srpnja fiskalizirani iznos u djelatnosti „I“ bio veći za nevjerojatnih 20 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. Drugim riječima, sam vrhunac sezone (zadnja 2 tjedna srpnja i prva 2 tjedna kolovoza) za sada prolazi s rekordnom potrošnjom, što je zbilja veliko iznenađenje.
Podaci HAC-a pričaju sličnu priču: u zadnjem srpanjskom vikendu promet vozila bio je veći za 2%, a iznos naplaćene cestarine veći za 0,2% u odnosu na isti vikend rekordne 2019. godine (ove i prošle godine HAC u ljetnoj sezoni nije povećao cijenu cestarine za 10%).
Ukupno gledano, da ne bi bilo zabune, ova turistička godina ipak neće biti rekordna zbog zaostatka iz prvog dijela godine. No, primijetite potpuno promijenjeni kontekst: od donedavnih strahovanja hoće li išta biti od sezone, počeli smo raditi usporedbe s rezultatima iz rekordne 2019. Nebo i zemlja.
Što očekivati dalje?
Nakon za sada odličnog razvoja, nužno slijedi pitanje: a što očekivati od nastavka sezone? Jasno je kako je ovakvim uvjetima teško išta sa sigurnošću tvrditi, ali opet možemo reći koji je najvjerojatniji scenarij. Kad kažem opet, sjetimo se teksta iz veljače u kojem smo pisali zašto je najvjerojatniji scenarij da će ovogodišnja sezona biti bolja od prošlogodišnje (iako su mnogi strahovali hoće li je uopće biti).
Slični argumenti vrijede i sada: 1) epidemiološka situacija u Hrvatskoj već je tjednima osjetno bolja nego u ostalim mediteranskim konkurentima, 2) to se događa unatoč tome što Hrvatska kontinuirano ima jedne od najmanje restriktivnih epidemioloških mjera u EU i ne misli to promijeniti, 3) komparativne prednosti hrvatskog turizma (blizina glavnih emitivnih tržišta, struktura smještaja odnosno činjenica da imamo veliki udio malih iznajmljivača i kampova koji u ovoj situaciji prolaze puno bolje od velikih hotelskih kompleksa itd.). Uz činjenicu široke dostupnosti cjepiva za sve koji se žele cijepiti, kao i ipak osjetno manje medijsko-političkog paničarenja nego što je to bilo prošle godine (kada je sezona naglo prekinuta sredinom kolovoza), to su ključni razlozi zbog kojih će sezona najvjerojatnije još potrajati, a hrvatski turizam i ove godine proći puno bolje od konkurenata.
Slika 1. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj i glavnim turističkim konkurentima
Izvor: OWiD
Slika 2. Restriktivnost epidemioloških mjera
Izvor: OWiD
Za kraj, pogledajmo još jedan pokazatelj koji kazuje da je trenutni trend kretanja rezervacija smještaja i nadalje sjajan. Očito je kako, barem za sada, nema naznaka o skorom kraju sezone odnosno naredne ćemo tjedne više uspoređivati s rekordnima iz 2019. nego s usporedivim tjednima prošle godine.
Slika 3. Rentlio Trend Tracker
Rentlio Trend Tracker daje uvid u trend oporavka turističkog tržišta na temelju live podataka više od 7 tisuća smještajnih jedinica kojima se upravlja kroz Rentlio. Tracker prikazuje trenutni omjer između novih i otkazanih rezervacija. Što je omjer veći, to je trend pozitivniji. Na grafu su prikazani tjedni prosjeci vrijednosti omjera za trenutnu i dvije prethodne godine.
Izvor: Rentlio