FINA je danas objavila detaljne financijske rezultate poduzetnika za 2017. Izgledaju mnogo bolje od rezultata po obračunu BDP-a.
Broj poduzetnika koji su dostavili financijska izvješća povećao se za 5,629 u odnosu na 2016. i prešao je brojku od 120 tisuća (120,081). Kao i prošle godine, u ovoj skupini iz poznatih razloga nema poduzeća iz koncerna Agrokor tako da su rezultati iskazani bez njih.
Najviše se povećao broj poduzetnika u ugostiteljstvu i turizmu (1,153), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (965), administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima (650), građevinarstvu (622) i prerađivačkoj industriji (437). Od ukupnog broja poduzetnika 18,532 ili 15,4% ostvarilo je prihod i na stranom tržištu. Prihod od izvoza je rastao za izvrsnih 16,6%, ali taj podatak treba uzeti s rezervom ako se želi tumačiti kao indikator izvoza roba i usluga. Prema obračunu BDP-a, realan rast ove komponente je iznosio 6,4%.
Međutim, relativno mali broj (12,193 ili 10,2% poduzetnika) je investirao u prošloj godini. Iako su investicije bile nešto veće nego 2016., rast za 0,6% je vrlo skroman. To je ujedno i jedina doista loša vijest, iako ona zapravo i nije vijest, jer tu informaciju otprije znamo – prema obračunu BDP-a, investicije su 2017. u odnosu na 2016. rasle svega 3,8%. To je sporije nego 2016. i još uvijek nedovoljno za pokretanje bržeg i kvalitetnijeg gospodarskog rasta.
Zaposlenost, prihodi i rashodi rastu, a neto dobit je u padu
Poduzetnici su zato investirali u radna mjesta, u ljude. Ukupan broj zaposlenih kod poduzetnika se povećao s 834,217 na bazi prosječnih sati rada 2016. na 882,884 2017., ili za 48,667 osoba, odnosno za 5,3% u odnosu na 2016. To je veliko povećanje, osobito ako se ima u vidu rast prosječnih plaća za 4,3%, što je realno više od 3%. Ukupan trošak rada je povećan za visokih 8,5%, a masa isplaćenih neto plaća za čak 10,4%.
Ukupan prihod poduzetnika rastao je po visokoj stopi od 9,5%. Najbrži rast prema djelatnostima zabilježen je u umjetnosti i rekreaciji (23,4%), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (17,6%) te opskrbi energentima (17,4%). Prošle godine je solidan rast prihoda zabilježen i u prerađivačkoj industriji (8,1% naspram 1,5% 2016.). Pad prihoda je zabilježen samo u poslovanju nekretninama (-0,3%).
Rashodi poduzetnika rasli su brže od prihoda (10,4%). Zbog toga je neto rezultat korporativnog sektora pogoršan za 9,5% u usporedbi s 2016.: toliko je iznosio pad neto zbira dobiti i gubitaka – s 24,2 milijardi 2016. na 21,9 milijardi kuna 2017. Do tog rezultata se došlo na sljedeći način: (1) poduzetnici koji ostvaruju dobit povećali su bruto dobit s 45 na 48,3 milijardi kuna ili za 7,5%; (2) poduzetnici koji ostvaruju gubitak povećali su ukupnu sumu gubitaka s 13,9 na 19,7 milijardi kuna ili 42,1%; (3) kada se ukupni gubici oduzmu od bruto dobiti, te se izuzme obračunati porez na dobit, dolazi se do ranije spomenutog neto rezultata.
Izvor: FINA, obrada Arhivanalitika
Razlike prema veličini: mikro znači najbolje
Mikro poduzetnici, kojih je najveći broj (gotovo 90%), prednjače prema svim pokazateljima. Rast prihoda za 28,5% znatno je veći od rasta u ostalim razredima. I apsolutni prirast prihoda mikro poduzetnika (gotovo 21 milijarda kuna ili 28,5%) veći je od rasta prihoda velikih poduzetnika (rasli su za malo manje od 20 milijardi kuna ili 7,6%). Mikro poduzetnici su jedini segment koji je imao i osjetan rast bruto dobiti (više od 50%). Prednjačili su i prema rastu troškova osoblja i zapošljavanju (21,1% odnosno 14,9%). Može se postaviti teza da iza takvih rezultata stoji i značajno smanjenje stope poreza na dobit koja se smanjila s 20% na 12% za poduzeća do 3 milijuna kuna godišnjeg prihoda od 1.1.2017.
Izvor: FINA, obrada Arhivanalitika
Podaci na prvoj slici pokazuju i da su dobit i investicije u padu zbog velikih poduzeća (među kojima, podsjećamo, nema poduzeća iz sastava koncerna Agrokor). Korporativne investicije zapravo solidno rastu u tri segmenta, ali stagnacija investicijskih izdataka uzrokovana je isključivo ponašanjem velikih poduzeća. Što stoji iza tog podatka?
Privatni sektor investira više, državni manje
Može li se, kao i 2016., slabija profitabilnost i ulaganje velikih poduzetnika pripisati državnim poduzećima koja vuku prema dolje?
Gospodarski dinamizam je uglavnom vezan uz privatna poduzeća čiji su prihodi rasli po stopi od 10,4%, dakle iznad zbira za sve poduzetnike. Dinamika je solidna i za poduzeća u mješovitom vlasništvu. U skladu s time su rasli dobit i troškovi osoblja. Međutim, u državnim poduzećima, kojih je ukupno oko 1,000, prihodi su rasli za skromnih 1,7%, a bruto dobit prije oporezivanja smanjila se za gotovo četvrtinu. U isto vrijeme, troškovi rada rasli su brže od prihoda (2,7%). Uzmu li se u obzir i podaci koji pokazuju da se pad korporativnih investicija može u potpunosti objasniti smanjenjem ulaganja državnih poduzeća (dok u drugim sektorima vlasništva investicije bilježe osjetan oporavak), može se zaključiti da bi gospodarski oporavak bio mnogo brži uz dinamičnija, restrukturirana i dijelom privatizirana državna poduzeća.
Izvor: FINA
Velike rezerve rasta među velikim i državnim
Nema ničeg apriori lošeg u tome što ukupan prihod državnih poduzeća raste sporije nego u drugim vlasničkim segmentima. Mnoga od tih poduzeća ostvaruju prihode mimo klasičnih tržišnih odnosa, na bazi različitih zakona, pravilnika i drugih instrumenata koji osiguravaju poseban položaj naspram kupaca. Zbog toga sporiji rast prihoda državnih poduzeća može značiti manje prebacivanja tereta unutarnjih neefikasnosti na kupce, a to je pozitivno.
Isto se jednim dijelom odnosi i na investicije. Državna poduzeća u Hrvatskoj poznata su po lošim investicijskim odlukama. S te strane, prikazani odnosi mogu značiti znatno poboljšanu alokaciju investicija, iako investicije u državnom segmentu padaju. S druge strane, slabe investicije (nekih) državnih poduzeća mogu značiti slabljenje infrastrukture, pa u tom pogledu situacija nije crno-bijela.
Rezultat prikazanih promjena je da su državna poduzeća smanjila udjel u ukupnom prihodu svih poduzetnika s 9,2% 2016. na 8,6% 2017., a udjel u investicijama s 23,9% na 20,3%. Udjel u ukupnom broju zaposlenih je smanjen s 11,4% na 10,9% (premda se broj zaposlenih u državnim poduzećima povećao za 1,2% – drugdje zaposlenost brže raste). Kako su u državnom segmentu plaće i dalje znatno veće od prosjeka gospodarstva, udjel državnih poduzeća u ukupnom trošku rada znatno je veći i smanjen je tek s 14,6% na 13,8%.
Sve to ukazuje da u segmentu državnih poduzeća postoje ozbiljne rezerve rasta. One su jednim dijelom izravne – postoji prostor za povećanje investicija. Drugim dijelom su neizravne – postoji prostor za efikasnije upravljanje i optimalizaciju angažmana rada. Brojnost zaposlenih i natprosječne plaće znače da bi se boljim upravljanjem (npr. tehnološki napredak i digitalizacija) i djelomičnom privatizacijom, dio radne snage iz javnog sektora oslobodio za angažman u privatnom sektoru gdje nedostaje radnika. U tom slučaju bi u privatnom sektoru došlo do još bržeg rasta plaća radi privlačenja najkvalitetnijih radnika iz javnog sektora. Naravno, to vrijedi samo dok se gospodarstvo nalazi u povoljnoj fazi ekonomskog ciklusa kao što je trenutačno slučaj.
Kako su radili 1000 najvećih
Podaci u tablici 1 koji se odnose na 1000 najvećih, među kojima je 78 velikih državnih poduzeća, zapravo repliciraju sve što je do sada rečeno na suženom uzorku. Rastu prihod i zaposlenost, ali rastu i troškovi, zbog čega je dobit u padu. Među državnima je ovo još izraženije: prihod raste mnogo sporije, zaposlenost isto tako, a dobit brže pada.
Tablica 1. 1000 najvećih i 78 najvećih državnih*
| Milijuni HRK | Ukupan prihod | Broj zaposlenih | Dobit** | ||||||
| 2016. | 2017. | Rast | 2016. | 2017. | Rast | 2016. | 2017. | Rast | |
| 1000 najvećih | 387.801 | 422.497 | 8,9% | 340.184 | 352.273 | 3,6% | 28.829 | 23.797 | -17,5% |
| Najveći državni | 56.801 | 58.058 | 2,2% | 75.060 | 75.597 | 0,7% | 5.786 | 4.213 | -27,2% |
*Prema FINA-inom šifarniku vlasništva 11, 13 i 42 uz autorovu reklasifikaciju 2 poduzeća. **Zbir svih bruto dobiti i gubitaka
Izvor: vlastita obrada na temelju podataka FINA-e.
Stoga se može zaključiti da je u 2017., kao i 2016., vidljiv novi gospodarski dinamizam koji se prošle godine proširio i na velika privatna i poduzeća u mješovitom vlasništvu. Ona su u prvim godinama oporavka zaostajala za mikro i malim poduzetnicima koji su prvi povukli na izlazu iz krize, potkraj 2014. i 2015. Međutim, i dalje nema osobitih tragova oporavka u segmentu državnih poduzeća. To se osobito odnosi na veća državna poduzeća i investicije.
Korporativne investicije su osobito zanimljive jer se mijenja njihova struktura: solidno rastu u privatnom sektoru, ali državni korporativni sektor vuče unazad – tamo su investicije 2017. čak smanjene u odnosu na 2016.
Ohrabruje što u ovom dijelu poslovnog ciklusa još uvijek postoje solidne rezerve za ubrzanje korporativnih investicija. Kapital 1000 najvećih je rastao po stopi od 3,1% 2017., dok su kratkoročne obveze smanjene za 1,8%, a dugoročne za 1,4%. Rast bez značajnijeg povećanja duga znači da su bilance zdravije strukturirane. Hoće li taj kapacitet za povećanje ulaganja biti iskorišten? Osim o ingenioznosti samih poduzetnika to zavisi i o kvaliteti vladinih politika. Analiza je pokazala da bi se značajan napredak mogao postići boljim upravljanjem – depolitizacijom, profesionalizacijom i privatizacijom u sektoru državnih poduzeća. Opet se potvrdilo da je privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji, profitabilniji i više zapošljava.
Detaljniju analizu pročitajte u Lideru
Ovime najavljujemo potkraj ljeta i najesen aktiviranje naše rubrike “Inkubator”. U suradnji s našim partnerima iz Prima Bona raščlanjujemo financijske rezultate 2017., identificiramo rastuće i atraktivne tržišne segmente, objavljujemo liste najbrže rastućih, izvoznika…