Što je HUP skor?
Dva puta godišnje Arhivanalitika za HUP računa HUP skor – indikator rezultata reformi u dvanaest područja koja HUP smatra prioritetnima za gospodarski uspjeh zemlje. 73 pokazatelja grupira se u 12 područja i ponderira. Od toga je 61 indikator međunarodno usporediv.
Primjer funkcioniranja skora: u području pravosuđa između ostalih koristi se indikator percepcije korupcije koji je pao (percepcija je narasla) s 4,9 na 4,8 2018. u odnosu na 2017. Vrijednost indikatora prevodi se u skor tako da se uzme vrijednost indikatora za najbolju zemlju (to je Estonija s ocjenom 7) i najlošiju, te se vrijednost za Hrvatsku interpolira između maksimalne i minimalne vrijednosti. Maksimalna vrijednost daje vrijednost skora 100, minimalna 0. Kod domaćih indikatora koji nisu međunarodno usporedivi (npr. omjer radnika i umirovljenika) koriste se apriori postavljeni kriteriji kao granice za interpolaciju.
Hrvatska se uspoređuje s EU-10 – zemljama Nove Europe, od Estonije do Bugarske, a indikatori koriste brojne izvore, od domaćih (HNB, DZS, itd.) do međunarodnih (Eurostat, Doing Business, GEM, itd.). HUP skor je stoga najpotpunija ocjena strukturnih prednosti i slabosti zemlje. Najvažnije: HUP skor je vrlo malo osjetljiv na tekući gospodarski rast i kratkoročne promjene. Skor mjeri dugoročne strukturne odnose i potencijal za razvoj u smislu sustizanja razvijenijih zemalja.
Pad unatoč rastu
Upravo to se dogodilo ove godine u mjerenju na bazi podataka za prošlu: HUP skor je pao, iako BDP i zaposlenost rastu. Spider dijagram u naslovu pokazuje da su kritična područja opterećenje gospodarstva, tržište rada i investicije. Slika omogućuje izvođenje jasnih prioriteta politike iz perspektive rasta: smanjiti opterećenja radi poticanja privatnih investicija što će smanjiti nezaposlenost i povećati aktivnost i zaposlenost zbog kojih je Hrvatska i dalje na začelju Nove Europe, što se vidi i na sljedećoj slici:
Državnima ide dobro
U nastavku ćemo detaljnije o kritičnom području opterećenja gospodarstva, no prije toga treba pogledati izvrstan skor za državna poduzeća. Porast tog skora i njegova najveća vrijednost vide se i na sljedećoj slici:
Riječ je o tome da profitabilnost državnih poduzeća raste (kao i zapošljavanje u njima) unatoč velikim unutarnjim neefikasnostima. Financijski rezultat je, dakle, sjajan ali to je zapravo znak slabosti. Profitabilnost neefikasnih struktura znak je zaštićenih i privilegiranih položaja ovih poduzeća u gospodarstvu, a treba podsjetiti da su upravo izdane preporuke Europske komisije koje adresiraju problem ovog sektora, ne prvi put.
Mogli bismo cinično zapaziti da držav(n)i(ma) ide odlično dok društvo stagnira i relativno nazaduje.
Tereti
Opterećenje gospodarstva je kritičan skor (vrijednost 19). Hrvatska od prošle godine ima najveći omjer prihoda i rashoda opće države u odnosu na BDP u Novoj Europi – prestigla je Mađarsku i Sloveniju. Ovom se indikatoru često ističu prigovori zbog načina konsolidacije sektora opće države, pa skor dopunjujemo tekućim omjerom prihoda od poreza i doprinosa i BDP-a koji nije osjetljiv na statistički obuhvat javnog sektora. Slika pokazuje kako je ovaj omjer strukturno povećan za više od 2% BDP-a u dugom roku. U tom smislu, naša je fiskalna konsolidacija zasnovana na prihodnoj, a ne na rashodnoj strani proračuna i dobili smo očekivan rezultat: dugoročno usporen gospodarski razvoj.
Obrazovanje
U dijelu obrazovnog, mirovinskog i zdravstvenog sustava mnoge je stvari teško mijenjati, no sva istraživanja ukazuju na kritičnu važnost obrazovanja za gospodarski i društveni razvoj. Hrvatski skor je svega 25 za stupanj visokog obrazovanja populacije 35-44g. i još lošijih 14 za cjeloživotno obrazovanje. Svega 3% radnika starijih od 25g. u obrazovnim procesima ukazuje na nužnost velikog porasta ovog obrazovnog segmenta što ne može osigurati država (a i kada bi mogla pitanje je koliko bi to bilo efikasno – prema potrebama tržišta rada). Dakle, u ovom dijelu treba doći do velikog uzleta privatnog sektora, no toga u državnim planovima nema. Privatno obrazovanje se ne spominje, a govori se i o uvođenju PDV-a na usluge obrazovanja za odrasle. Tipičan primjer ideje kako pogoršati stvari.
Na ovom linku pronaći ćete dokument koji detaljno objašnjava metodologiju i rezultate. Za potrebu ovog kratkog prikaza uvodno se može istaknuti još nekoliko stvari uz već spomenuto:
- skor ponude kapitala se poboljšao zbog velikog pada kamatnih stopa iako pristup rizičnom kapitalu (equity investicije) ostaje kronično veliko ograničenje u Hrvatksoj,
- pogoršanje skora poslovnih barijera posljedica je povećanja broja procedura za osnivanje poduzeća i stjecanje građevinskih dozvola, što je u međuvremenu prepoznato kao problem i vlada je napravila neke izmjene koje će utjecati na skor za 2019.,
- investicijski skor je značajno pao zbog toga što u drugim zemljama omjer investicija i BDP-a raste brže nego u Hrvatskoj gdje se zadržao oko 22% (s uključenim investicijama u zalihe), a Hrvatska je zabilježila i manje FDI priljeva u platnoj bilanci 2018. nego 2017.,
- skor fiskalne konsolidacije je solidan i u žutoj zoni, no blago se pogoršao jer je suficit 2018. bio manji nego 2017. (isplata garancija – Uljanik) a i prihodi i rashodi opće države su rasli u % BDP-a.
Za kraj: propuštene prilike i velike opasnosti
Netko je postavio pitanje: a što je tu vijest? Nema vijesti, jer nema novosti. Ali postoji poruka, i to jako važna poruka: fokus na dnevno, na tekuće statistike i na političke obračune koji ne dovode do rezultata nalik je fokusu stada bizona koji s glavama pognutim prema dolje i rogovima naprijed jure prema rubu litice.
Sada je lako predvidjeti što će se događati u razdoblju koje je pred nama. Bit će mnogo zanimljivije kada još jedan kvartal dođu solidne ekonomske brojke, kada Eurostat objavi realni BDP po stanovniku za 2018. koji će pokazati približavanje EU prosjeku više zbog pada capita u nazivniku nego rasta BDP-a u brojniku, serija sljedećih izbora očekivat će se napeto kao finale svjetskog prvenstva, a država i državne tvrtke s ovim teretima ostat će najatraktivniji poslodavac. Jedan od razloga zašto nedostaje radnika u nekim zanimanjima je u tome što ih je u državnom sektoru zaposleno previše.
Cijela priča je nalik maratonu u kojem trkač ne vidi svoje konkurente. Trči se, ide se prema naprijed, a poredak znamo tek ex post, kada svi prođu kroz cilj. I onda se čudimo što smo u utrci stigli zadnji, a za vrijeme trke nam se činilo da je napor bio izniman i da bismo kroz cilj trebali proći među prvima. Vjerojatno se tako čini službenicima koji su fokusirani na projekte koji se financiraju iz EU fondova. Dolazi razdoblje velikog povlačenja i to će se vidjeti: Pelješki most je samo vrh sante. No, valja biti trijezan: niti jedna zemlja se nije razvila samo na EU fondovima. Ako zaboravimo na fundamentalne slabosti, one će nas prije ili kasnije ponovo sustići.