Razgovor povodom izlaska prve knjige Ekonomskog laba: i teorija i rezultati se mogu objasniti tako da budu razumljivi gotovo svakome

Objavljeno

Povodom izlaska knjige “Makroekonomika I za ekonomiste i neekonomiste s hrvatskim primjerima” razgovarali smo s autorima, urednikom knjige i direktoricom izdavačke djelatnosti Arhivanalitike. Požurite danas ili za vikend na Interliber!

Ad
Ad

Razgovarali smo s autorima, urednikom knjige i direktoricom izdavaštva Ekonomskog laba na temu pisanja knjiga udžbeničkog tipa, najave Makroekonomike II, izdavačkim planovima Arhivanalitike, a sve u kontekstu uspješnog početka prodaje Makroekonomike I na Interliberu. Pratite nas ovaj vikend dok tamo traje pretprodaja, bit će još ugodnih iznenađenja!

EL: Koji je smisao pisanja knjiga udžbeničkog tipa danas, kada postoji Wikipedija i drugi solidni internetski izvori? Na koncu, knjiga Makroekonomika I za ekonomiste i neekonomiste s hrvatskim primjerima barem 80% korespondira sa serijom B2B koju smo imali prilike pratiti na Ekonomskom Labu u proteklih godinu dana?

Milan Deskar-Škrbić, autor: Ova knjiga predstavlja zaokruženu priču o makroekonomici kratkoga roka, kakva se ne može pronaći “googlanjem” različitih makroekonomskih pojmova ili modela. Također, ova knjiga pomaže čitateljima koje zanima primjena makroekonomskih teorija i modela. Primijenjena makroekonomika nije toliko zastupljena u internetskim izvorima. Najveća prednost knjige je što obiluje primjerima, brojkama i podacima za hrvatsko gospodarstvo, što je prva takva knjiga s makroekonomskom tematikom u Hrvatskoj. Na žalost, u medijima često možemo vidjeti da se nespretno barata nekim makroekomskim pojmovima i modelima koji nisu primjenjivi na Hrvatsku, pa se nadamo da ćemo ovim tekstom pomoći boljem shvaćanju naše stvarnosti. U ovoj knjizi jasno ističemo ograničenja i specifičnosti hrvatskog gospodarstva.

Što se tiče usporedbe s B2B serijom na Ekonomskom labu, knjiga donosi novije podatke, pročišćeni tekst, dodatne primjere, dodatno razrađene grafikone, a najvažnije, kao što sam već istaknuo, predstavlja zaokruženu cjelinu koja čitateljima olakšava prijelaz između poglavlja. Uz to, možete me smatrati staromodnim, ali uvijek ću radije imati dobru knjigu u papirnatom obliku nego na tabletu. Iz papirnatih knjiga se lakše uči, lakše se čitaju, u njima se mogu raditi bilješke koje ostaju zauvijek, a i užitak je popuniti vlastitu biblioteku još jednim izdanjem. Vjerujem da smo zajedničkim trudom autora, urednika, lektora i grafičke obrade stvorili upravo to – kvalitetno ekonomsko izdanje.

EL: Zašto ste odvojili Makroekonomiku I i II i što dolazi u dvojci, a što ovdje nije napisano?

Ivo Bićanić, autorPreko 20 godina sam predavao Makro I i veza s našim stvarnim svijetom bila je na razini nastavnikove anegdote i priče. Devedesetih se drugačije nije moglo, ali kasnije je. U seriji B2B koja je izlazila na Ekonomskom labu i u knjizi sam pokušao s Milanom pokazati da standardna makroekonomika srednje razine nije samo intelektualna vježba, kolegij koji treba položiti, nego nešto što ima veze sa stvarnošću, nešto što može objasniti svijet u kojem živimo u Hrvatskoj.

Drugi motiv je penzionerski. Sada imam vremena slušati razne komentare, talk show-ove I mišljenja nezavisnih i zavisnih ekonomskih analitičara i zgrožen sam razinom diskursa i tehnikom koju koriste. To je razina koju bi sa 6 mjeseci pripreme svatko mogao postići. Htio sam zajedno s Milanom pokazati da se ne mora biti na tako niskoj razini i da se dosta brzo i sa srednje razine makroekonomske analize već može znatno popraviti javni diskurs o ekonomskim pitanjima. Usput, ja mislim da se teorija i primijenjeni rezultati mogu objasniti tako da budu razumljivi i ekonomski neobrazovanom slušatelju/gledatelju. Problem nije u ljudima, nego mudrim analitičarima.

Makro I I II su razdvojeni da knjiga ne bude preduga i da se Makro I može ranije objaviti. To ima i metodološkog smisla, jer je Makro I kratki rok i uobičajeno je s njim početi. I kratki rok je manje apstraktan I lakše razumljiv. U Marko II je srednji rok, dakle vremensko razdoblje u kojemu se cijene mogu mijenjati i tu promjenu treba objasniti. U srednjem roku se vidi učinak nekih investicija. Zatim slijedi dugi rok, a to je razdoblje u kojemu se vidi puni učinak investicija i tehničkog napretka te promjene stanovništva. Tek dugi rok određuje ne samo ekonomsku budućnost generacija nego i okvire unutar kojih se odigrava ekonomski proces.

EL: Kako ste se odlučili na ulazak u izdavačku arenu i zašto baš Makroekonomika, a ne Kako postati bogat u 20 lekcija, Lideršip, ili Kako da vaš obrt postane kompanija poput Apple-a?

Velimir Šonje, urednik: Arhivanalitika je svakih 6-7 godina izdavala po jednu knjigu, Vezu koja nedostaje izdali smo 2005. s temom o tržištima kapitala za koja se tada još vjerovalo da imaju neku perspektivu u Hrvatskoj, a zbirku mojih kraćih eseja Hotel Europa objavili smo 2011. Sada je prirodnim ritmom došlo vrijeme za treću knjigu. Šalu na stranu; želja nam je u idućih četiri do pet godina izdanjima za ekonomiste i neekonomiste pokriti makroekonomiku, mikroekonomiku, monetarnu ekonomiku (o novcu), financije i ekonomiku javnog sektora. Možda i ekonomsku povijest ako udobrovoljimo profesora Bićanića da završi započetu seriju.

Imamo autore za sva ova područja. Sazrelo je domaće znanje i iskustvo, sve što se akumuliralo kroz desetljeća treba staviti na papir. Imamo ljude koji mogu izložiti teoriju prema svjetskim standardima i opremiti ju hrvatskim primjerima, i to na način koji će biti čitak svakoj fakultetski obrazovanoj i intelektualno znatiželjnoj osobi.

Osim toga, postoji potražnja. Ekonomski lab ima oko 20,000 jedinstvenih posjetitelja na mjesec, i dalje raste. Ljudi, a posebno nove generacije, okreću se znanju i ekonomskim pitanjima koja život znače. Ljudi su zasićeni ustašama, partizanima, porezima, neredom, neradom i političkom improvizacijom te žele uzeti ekonomske strane svojih života u svoje ruke. Sve više ljudi razmišlja o poduzetništvu. Za to je potrebno znanje, informiranost, razumijevanje okružja. Možete platiti nekoga da vam osnuje firmu, vi samo potpišete, i unajmiti računovođu i poreznog savjetnika, ali ne možete nikoga unajmiti da umjesto vas odluči što i koliko raditi u narednoj godini. Ili da umjesto vas procijeni kako bi se mogla kretati ukupna potražnja u zemlji o kojoj vaš biznis zavisi. Ili što se događa u Europi, da biste procijenili kako će se puniti vaši novi apartmani. Te odluke su uvijek samo vaše. Osim toga, sve više ljudi želi shvatiti glavne konture državnog proračuna i formirati očekivanja o tome kako će se kretati kamatne stope i kreditiranje stanovništva. Morate učiti, bez obzira jeste li završili ekonomiju, biologiju, arhitekturu ili ste srednjoškolac s bogatim poslovnim iskustvom.

EL: Imaju li ozbiljni planovi Ekonomskog laba sa izdavačkom djelatnošću neke veze s Vašim prijelazom u Arhivanalitiku na mjesto direktorice za izdavačku djelatnost?

Amina Ahec Šonje, direktorica: Velimir se puno bavi izradom analiza i konzaltingom što mu odnosi većinu vremena, tako da sam ne bi mogao provesti sve ovo o čemu priča. Ja sam nakon 15 godina rada kao predavač na privatnim fakultetima ZSEM i Effectus odlučila nastaviti predavati kroz vanjsku suradnju, a značajan dio radnog vremena sada ulažem u realizaciju planova naše obiteljske firme. Veseli me i pisanje Mikroekonomike za ekonomiste i neekonomiste s hrvatskim primjerima; izlazak knjige je planiran 2020. Mislim da će se u interakciji našeg izdavaštva i ove sjajne dinamike koju imamo na Ekonomskom labu roditi i brojne nove ideje i projekti. Očekujem da ćemo do 2020. uhodati cijeli izdavački proces, a Lab će imati još veće brojke posjećenosti, što nam onda pruža platformu za održanje poslovanja. To nam je cilj: odskočiti kvalitetom i čvrsto se pozicionirati u višem segmentu ukoričenog i internetskog izdavaštva u području ekonomije, a sve zasnovano na domaćim autorima i s primjenama na hrvatsko gospodarstvo. Na početku smo dali čvrsto obećanje da će svi sadržaji na Labu zauvijek biti besplatni, a sada krećemo s prodajom knjiga pa treba imati na umu da kupnjom naših izdanja posredno podržavate cjelokupnu izdavačku aktivnost na Labu.