Državni zavod za statistiku objavio je reviziju preliminarnog podatka o rastu realnog BDP-a prema kojoj je prošlogodišnji rast bio veći od ranije procjene za 0,3 postotna boda (3,1% – 2,8%). Gledano po komponentama finalne uporabe BDP-a, najveće doprinose rastu u prošloj godini dali su:
- izvoz usluga, u čemu je najvažniji turizam, koji je rastao po stopi od 4,0%,
- osobna potrošnja kućanstava koja je rasla po stopi od 3,1%,
- državna potrošnja koja je rasla po stopi od 6,6% i
- bruto investicije koje su rasle po stopi od 4,2%.
Revizija ukupne stope je uglavnom proizašla iz revizije državne potrošnje prema gore na vrlo visokih 6,6% nakon što su objavljene metodološki usklađene brojke o računima države prema ESA metodologiji. Iako takva eksplozija državne potrošnje zaslužuje posebnu pažnju, za tu vrstu analize treba malo više vremena pa ćemo to ostaviti za jedan od budućih tekstova. U ovom ćemo se usredotočiti na brojku koja nije mijenjana, ali je sama po sebi važna i zaslužuje komentar: rast izvoza usluga po realnoj stopi od 4,0%.
Fizički pokazatelji turističke aktivnosti kojima se DZS vjerojatno služi za izračun prvih procjena ukazuju na približnu točnost procijenjene stope rasta izvoza usluga od 4,0%. Naime, noćenja stranaca su prošle godine rasla po stopi od 2,4%, ali dolasci stranaca su rasli za 10%. Svaki dolazak uključuje fiksnu komponentu turističke potrošnje na prometne usluge, kupnje suvenira i slično. Stoga se stopa od 4% uklapa u priču kao ponderirani prosjek između 2,4% i 10%, gdje je znatno veći ponder stavljen na stopu rasta turističkih noćenja stranaca.
Međutim, HNB je nedavno objavio platnu bilancu za prošlu godinu koja je najpouzdaniji izvor podataka o fiinancijskim efektima turističke potrošnje stranaca. Prema tom izvoru, nominalna potrošnja koja uključuje efekt rasta cijena rasla je po stopi od 11,3% u 2023. u odnosu na 2022. godinu. U isto vrijeme, cijene u sektoru hotela i restorana rasle su po stopi od 14,8%. Kada se financijski efekt turističke potrošnje stranaca deflacionira ovom stopom, dobivamo pad realne turističke potrošnje stranaca po stopi od 3%. Dakle, imamo -3% naspram +4%. Razlika je ogromna; o čemu je riječ? Je li riječ o pogrešci ili previđamo nešto važno?
U nastavku ćemo pokazati da je riječ o tome da previđamo nešto veoma važno. Na djelu je nekoliko procesa koji su važni za razumijevanje stanja i promjena u hrvatskom turizmu i općenito u sektoru usluga, zbog čega ne možemo olako zaključiti da je procijenjena stopa rasta izvoza usluga od 4% u prošloj godini ozbiljno precijenjena.
Prvo, strani turisti ne troše samo na usluge hotela i restorana. Znatan dio izdataka ide na usluge prijevoza, a njihova je stopa inflacije prošle godine u Hrvatskoj bila osjetno niža od inflacije cijena hotela i restorana: iznosila je svega 1,1%. Turisti masovno prčkaju po mobitelima u vrijeme boravka Hrvatskoj, a cijene komunikacija rasle su svega 2,6%. Cijene usluga rekreacije i kulture rasle su 7,6%, također znatno sporije od inflacije cijena hotela i restorana, i tako dalje. Prema anketi o turističkoj potrošnji TOMAS, oko 68% turističkih izdataka stranaca otpada na smještaj i ugostiteljske usluge. Ako pretpostavimo da je rast cijena u preostalih 32% strukture izdataka bio oko 5%, inflacija u Hrvatskoj za strane turiste prošle je godine iznosila 11,7%, a to je približno jednako rastu nominalne potrošnje stranaca. Prema tome, više nismo u minusu od 3% nego oko nule. A priča o izvozu usluga tek počinje.
Drugo, struktura inozemne potražnje za turističkim uslugama u Hrvatskoj brzo se mijenja. Komentatorima prošlogodišnje turističke sezone uglavnom je promaklo koliko je rast bio koncentriran u hotelima i sličnom smještaju. Stopa rasta broja noćenja iznosila je 7,6%, dok je u drugim oblicima smještaja broj noćenja jedva zabilježio rast. Udjel noćenja u hotelima i sličnom smještaju u ukupnim turističkim noćenjima stranaca se samo od 2022. do 2023. povećao s 24,0% na 25,2%. Taj trend će se nastaviti. To je važno za naše razmatranje, jer raste udjel segmenta u kojem se stvara veća dodana vrijednost.
Izvor: DZS
Radi ilustracije snage tog strukturnog efekta priručnom sam metodom procijenio rast dodane vrijednosti u četiri vodeće turističke kompanije čije su dionice listane na Zagrebačkoj burzi (Valamar, Maistra, Plava laguna, Arena). Od poslovnih prihoda izvan grupe oduzmu se materijalni troškovi i tako dobivamo stopu (nominalnog) rasta dodane vrijednosti za četiri združene velike hotelske kompanije od 16,1%. To je osjetno više od stope inflacije cijena hotela i restorana (više od 1%). Eto nas u realnom plusu.
Treće, prethodno opisani strukturni efekt stvara realan rast i prije nego što smo otvorili temu napretka u kvaliteti ponude. Poboljšanje kvalitete ponude događa se u svim segmentima hrvatskog turizma. Stvarni obujam ekonomske aktivnosti lako je mjeriti količinama kao što su dolasci i noćenja ako se ponuda ne mijenja. Međutim, promjena kvalitete na strani ponude znači da je dio inflacije zapravo realan rast – naplata poboljšanja kvalitete ponude koja je proizašla iz ranijih investicija. Kvalitetu je veoma teško mjeriti i ne vjerujem da DZS ima procjene ugrađene u svoje izračune, ali i bez točne procjene možemo reći da smo se pomaknuli dalje u plus.
Četvrto, u ovom tekstu smo se do ove točke ponašali onako kako se ljudi uglavnom ponašaju u javnim ekonomskim raspravama – kao da se sav izvoz usluga može svesti na turizam (putovanja). Na tragu te logike, na početku smo usporedili rast izvoza usluga (4,0%) s deflacioniranim financijskim efektom prihoda od stranih turista (-3,0%). U prethodna tri koraka pokazali smo zašto pogreška nije tako velika (zašto je realan prihod od stranih turista u pozitivi), no sada nam preostaje podsjetiti se da je izvoz usluga širi koncept od turističkih posjeta stranaca i da taj drugi segment brzo raste. Kao što pokazuje donja slika, izvoz neturističkih usluga dostiže gotovo 8 milijardi eura (više od 10% BDP-a) i raste po većoj stopi od stope rasta prihoda od turizma iako je efekt inflacije u tom segmentu niži od efekta rasta cijena hotela i restorana. Radi se o uslugama dorada, prijevoza i skladištenja, komunikacijskim, IT, arhitektonskim, građevinskim i sličnim uslugama koje su važan dio hrvatskog izvoza. Njihov je izvoz 2022. dostigao 50% vrijednosti izvoza turističkih usluga, a 2023. se povećao na 52%. Taj omjer će vjerojatno i dalje rasti.
Izvor: HNB, vlastita obrada
Zaključno: Hrvatski turizam se nalazi u fazi strukturne transformacije i usto raste. Neturistički izvoz usluga raste još brže. U uvjetima velikih strukturnih promjena teško je mjeriti realne vrijednosti zbog promjena kvalitete ponude. Možemo zaključiti da je realni BDP prošle godine u Hrvatskoj rastao po stopi oko 3%, a raspravu o decimalama ostaviti statističarima.