Rizik likvidnosti je rizik da kreditna institucija neće imati dovoljno likvidnih sredstava za podmirivanje svih svojih tekućih obaveza. Rizik likvidnosti postoji od kada postoje najstarije banke, a prva dokumentirana kriza likvidnosti zabilježena je 1295. godine kada je propala tadašnja House of Buonsignori iz Siene. Iako danas govorimo o izrazito integriranim financijskim tržištima gdje se krize likvidnosti vrlo brzo „sele“ s jednog tržišta na drugo, primjera prelijevanja kriza bilo je i puno prije – između 1339. i 1343. propale su tri najveće talijanske banke zbog bankrota Engleskog kralja Edvarda III.
I u Hrvatskoj je bilo puno primjera problema s likvidnošću banaka. Problemi s likvidnošću kod 4 najveće tadašnje banke bili su preduvjet otvaranja postupaka sanacije još 1995. godine. Tijekom 1998. i 1999. propalo je 14 banaka, u čemu su problemi s likvidnosti bili okidač. Osim toga, bilo je dosta primjera kriza likvidnosti koje nisu završile propašću banaka (od kojih je vjerojatno najveća bila u tadašnjoj Riječkoj banci kada se zbog afere „Edo Nodilo“ s dilanjem deviza dogodio odljev depozita od preko 40% u samo nekoliko tjedana).
Problemi sa likvidnošću mogu se pojaviti i na strani aktive i na strani pasive. Na strani aktive banke trebaju brinuti o razini rezervi likvidnosti, utrživosti rezervi likvidnosti (koja je u zemljama poput RH relativno niska), naplativosti potraživanja u ugovorenim rokovima dospijeća (što prije svega ovisi o kreditnom riziku), i sl. Na strani pasive banke brinu prije svega o strukturi depozita (gdje naravno preferiraju dugoročne depozite), o strukturi deponenata (gdje uvijek preferiraju veći broj manjih deponenata tj. manju koncentraciju deponenata), o udjelu depozita financijskih institucija, o visini vlastitih sredstava vlasnika i sl.
Osim gore navedenog, bitno je razumjeti još nekoliko efekata bitnih za likvidnost:
- Likvidnost je obrnuto proporcionalna profitabilnosti – pa bankari uvijek “plešu” na rubu dovoljnih rezervi likvidnosti (ili bolje rečeno tragaju za optimalnim rezervama likvidnosti);
- Likvidnost ovisi o situaciji – pa se u jednom trenutku može desiti da su jedne rezerve likvidnosti sasvim dovoljne, a u drugom trenutku iste te rezerve likvidnosti mogu postati nedostatne;
- Problemi sa likvidnošću nastaju obično kao posljedica drugih rizičnih izloženosti (prije svega kreditnom riziku ali i drugim rizičnim izloženostima kao npr. zbog izloženosti operativnom riziku).
Iako su problemi likvidnosti stari koliko i same banke, zanimljivo je da nema puno stručne literature na temu upravljanja rizikom likvidnosti u bankama prije krize 2008. godine. Tek je ta kriza je otkrila da su banke izrazito osjetljive na probleme s likvidnosti. Zbog toga su nakon izbijanja krize nastala mnoga znanstvena i stručna rješenja za upravljanje rizikom likvidnosti u bankama.
Regulatori osim što propisuju minimalne kapitalne pozicije određuju i minimalne rezerve likvidnosti u bankovnom sustavu. Osnovni instrumenti kojima se postavljaju rezerve likvidnosti su zahtijevane razine obvezne pričuve i razni omjeri likvidnosti.
Tako je glavna promjena u regulatornom bankovnom standardu Basel III nastala upravo u dijelu upravljanja rizikom likvidnosti (prvenstveno uvođenjem LCR i NSFR omjera u svakodnevno poslovanje banaka – LCR ili liquidity coverage ratio postavlja limite na likvidnost zavisno o očekivanim odljevima u kratkom roku, a NSFR ili net stable funding ratio orijentiran je na dugoročniju, strukturnu poziciju likvidnosti u banci).
U nastavku ćemo promotriti kakva je situacija s rizikom likvidnosti u hrvatskim bankama ako se rukovodimo pomoću dva spomenuta omjera.
Generalno govoreći, situacija sa likvidnošću u hrvatskim bankama je na zadovoljavajućoj razini. To se najbolje može vidjeti iz slijedećih podataka:
– Višak likvidnosti u bankovnom sustavu (koji uključuje prekonoćne depozite) je trenutno nešto preko HRK 30mlrd. Taj je višak u stalnom rastu, a pred samo 5 godina iznosio je deset puta manje, oko HRK 3mlrd.
– LCR (eng. Liquidity Coverage ratio) je pokazatelj koji je nastao kao dio reforme Baselske regulative nakon velike krize 2008. godine. On je usmjeren na kratkoročnu likvidnost te se izračunava kao omjer pokrivenosti neto odljeva rezervama likvidnosti. Kretanje LCR omjera vidimo na sljedećoj slici: konstantno je iznad propisanog minimuma tj. iznad pokrića očekivanih odljeva:
Izvor: HNB
– NSFR (Net Stable Funding ratio) je pokazatelj likvidnosti koji pokazuje likvidnosnu otpornost na duži rok. Iako će se banke morati uskladiti sa NSFR pravilima tek od lipnja 2021. godine, prema podacima HNB-a NSFR hrvatskih banaka krajem 2018. godine iznosio je iznimno visokih 144,2%.
Što se tiče lošijih strana izloženosti riziku likvidnosti hrvatskih banaka, njih je nekoliko.
Prije svega, iako je situacija sa izloženošću riziku likvidnosti, kako se vidi iz gornjih podataka, vrlo komforna, već smo ranije naglasili da je likvidnost značajno ovisna o situaciji. Dakle, sadašnja komforna situacija sa likvidnošću mogla bi se npr. promijeniti vrlo brzo u slučaju nastanka bilo kojeg stresnog događaja (od kojih je uvijek najznačajniji događaj pogoršanja kreditnog rizika).
Nadalje, prvenstveno zbog niskih razina kamatnih stopa, u depozitima građana permanentno raste udio a-vista depozita koji su iz perspektive likvidnosti manje poželjni od oročenih depozita (iako dio njih predstavlja «core» depozite – one koji ostaju u bankama dugoročno, bez obzira na ugovoreni rok dospijeća).
S druge pak strane, tržište likvidnih instrumenata je nažalost i dalje vrlo slabo likvidno kao i pred desetak i više godina. Tako npr. trgovanja obveznicama Republike Hrvatske a naročito trezorskim zapisima (koji bi u osnovi trebali biti najlikvidnije rezerve likvidnosti nakon gotovine) vrlo su rijetka, a za poneke od njih više su iznimka nego pravilo.
Prema tome, iako je situacija sa izloženosti riziku likvidnosti trenutno iznimno povoljna, bankari i dalje veliku pažnju posvećuju razradi stresnih scenarija likvidnosti kako bi spremni dočekali svaki mogući udar, jer je jedino sigurno da će se neki od tih loših scenarija i ostvariti (samo se naravno ne zna kada).