DZS je prošli tjedan objavio preliminarne podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom. Robni izvoz u 2017. porastao je za 12% (uvoz za 8,6%) te je tako vrijednost izvezene robe po prvi put prešla granicu od 100 milijardi kn. Prema podacima Eurostata, hrvatski robni izvoz je u prvih 11 mjeseci prošle godine imao treću najvišu stopu rasta izvoza među zemljama EU, što pokazuje da se Hrvatska sve više integrira u europske gospodarske tokove.
Na slici 1 možemo vidjeti kretanje robnog uvoza, izvoza te deficita u robnoj razmjeni od 2010.
Slika 1. Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom
*Privremeni podatak
Izvor: DZS
Pokrivenost izvoza uvozom raste te je u samo nekoliko godina porasla s 58% na 64% u prošloj godini. No, iako robni izvoz postotno raste brže od uvoza, zbog više bazne osnove uvoza vidimo da se robni deficit blago pogoršava. Uzroke takvog kretanja možemo tražiti u 3 dominantne okolnosti:
- hrvatski robni izvoz ima visoki udio uvozne komponente (-> izvoz generira uvoz)
- rast osobne potrošnje i investicija (-> potrošnja i investicije generiraju uvoz)
- veliki rast dolazaka i noćenja stranih turista (-> zahtjeva povećani uvoz roba).
Upravo je rast turizma jedan od većih generatora rasta robnog deficita. Neto pozitivni efekti prihoda od turizma utoliko su manji jer se dio turističke potrošnje prelijeva na uvoz. To potvrđuje i ovaj rad objavljen prošle godine koji se bavi determinantama hrvatskog uvoza: u njemu se izvoz usluga (prvenstveno turizma) označava kao glavni pokretač uvoza, dok se investicijama i izvozu roba pripisuje sekundarna uloga.
Prema podacima DZS, od 2010. broj dolazaka stranih turista povećao se s 9 milijuna na 15,6 milijuna u 2017. tj. za visokih 74%. Istodobno se broj noćenja povećao s 50,8 na preko 80 milijuna, što znači da je prošle godine ostvareno gotovo 30 milijuna više noćenja nego 2010.
Slika 2. Broj dolazaka i noćenja stranih turista
*Privremeni podatak
Izvor: DZS
Zato je u konačnici najbolje gledati platnu bilancu kako bi se vidjelo kako zapravo ukupno stojimo u transakcijama roba i usluga s inozemstvom.
Slika 3. Platna bilanca – roba i usluge
*Podaci za 2017. su za zadnja 4 tromjesečja
Izvor: HNB
Na slici 3 se jasno vidi kako je hrvatsko gospodarstvo od velikih deficita u platnoj bilanci roba i usluga – koji su dosezali i do 8% BDP-a – počelo ostvarivati zamjetan suficit u odnosima s inozemstvom. Investicije u sektor ne-razmjenjivih dobara osjetno su se smanjile, stanovništvo se više prekomjerno ne zadužuje za potrošnju koja se prelijeva na uvoz, a gospodarstvo se sve više okreće izvozu. To su neke od rijetkih pozitivnih, ali silno bitnih fundamentalnih promjena u odnosu na razdoblje prije krize.