Na jučerašnjem sastanku ministara financija europodručja (Eurogrupa), koji je započeo aktualni predsjednik portugalski ministar financija Mario Centeno, a zaključio novoizabrani predsjednik, irski ministar financija, javnih izdataka i reformi Pascal Donohoe, raspravljalo se o ekonomskoj politici u svjetlu koronakrize. Centeno je istaknuo da je fiskalni odgovor na krizu bio pravovremen, kako na nacionalnim razinama tako i na europskoj razini. Naglasio je potpuni konsenzus u pogledu nastavka ekspanzivne fiskalne politike. Fiskalni stimulus će se nastaviti i kroz 2021., a odstupanja od kriterija iz Maastrichta odnosno Pakta o stabilnosti i rastu (deficit veći od 3% BDP-a i omjer javnog duga i BDP-a koji ne konvergira prema 60% BDP-a), takozvana General Escape Clause, tolerirat će se sve dok se gospodarska aktivnost ne vrati na razinu iz 2019. godine.
Za sada je teško prognozirati kada bi se to moglo dogoditi. Ministri financija europodručja raspravljali su o revidiranim makroekonomskim prognozama Europske komisije koje su pogoršane u odnosu na proljetne prognoze. Međutim, Centeno je naglasio da „najnovije prognoze ne uključuju učinke brzog prihvaćanja novog instrumenta oporavka“, misleći pritom na RRF (eng. Recovery and Resilience Facility) – Fond za oporavak i otpornost EU, koji je nakon dogovora Njemačke i Francuske predložen u iznosu od 560 milijardi eura, ali je usvajanje naišlo na prepreke zbog protivljenja Austrije, Nizozemske, Danske i Švedske.
Novinari su upitali novog predsjednika Donohoea što je moguće učiniti na planu otklanjanja prepreka. Irski ministar je prebacio lopticu na Vijeće, koje se također sastaje ovoga mjeseca. Prepreke su očigledno dublji politički problem koji nadrasta mandate ministara financija i rješava se na najvišoj političkoj razini predsjednika država ili vlada.
Iako bi RRF, kao najvažniji dio predloženog paketa Next Generation EU (koji je sveukupno „težak“ 750 milijardi € ili 5,4% BDP-a EU), zasigurno ubrzao oporavak, makar u razdoblju 2021-22, sada se i bez njegova djelovanja već vide pozitivni znakovi oporavka. Direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma ESM-a Klaus Regling istaknuo je da visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti u europodručju upućuju na oporavak brži od očekivanja. Također je naglasio da njegovi kontakti sa sudionicima na financijskim tržištima ukazuju na to da su europske institucije uspjele impresionirati tržišta obujmom i brzinom interventnih mjera te kvalitetom koordinacije zemalja članica. Pozvao je na što brže otklanjanje preostalih prepreka za aktiviranje RRF-a. To je važno i za Hrvatsku, jer upravo u RRF-u krije se dodatnih oko 10 milijardi € za Hrvatsku, koje je premijer Plenković toliko puta spominjao u toku predizborne kampanje.
Službeno nije poznato kako su se odvijali razgovori o aplikacijama Hrvatske i Bugarske za ulazak u Europski tečajni mehanizam. I pred godinu dana, kada je Hrvatska poslala pismo namjere ulaska, javnost je o ishodu obaviještena tek drugoga jutra, za sastanka ECOFIN-a – Vijeća za ekonomske i financijske poslove Europske unije, u čijemu radu sudjeluju ministri financija svih zemalja članica, dakle i onih koje još nisu uvele euro. Tako u radu ECOFIN-a sudjeluje i hrvatski ministar financija Zdravko Marić.
U toku jutra se očekuje obraćanje javnosti iz kojeg ćemo moći zaključiti da Hrvatska ulazi u ERM 2. Uskoro se očekuje i rješenje ključnog pitanja: koji je središnji paritet zamjene kune eurom i koliki će biti dozvoljeni raspon kolebanja tečaja u razdoblju prije zamjene. Podsjetimo, Hrvatska će u ERM 2 provesti najmanje dvije godine i na kraju toga razdoblja mora poštovati kriterije iz Maastrichta kako bi zamijenila kunu eurom. U suprotnom, ostat će u Europskom tečajnom mehanizmu do daljnjega. Više detalja o kriterijima, ERM 2 i zamjeni domaće valute eurom možete pronaći u knjizi „Euro u Hrvatskoj: za i protiv“ Velimira Šonje.
