HNB se ovaj tjedan „pojavila“ na deviznom tržištu prvi put u 2017. godini i u dvije intervencije od banaka otkupila 374 milijuna eura. Kada središnja banka od banaka kupuje devize to znači da želi povećati količinu domaće valute, u našem slučaju kune, kako bi se spriječilo njeno jačanje. To se radi kada na tržištu jača vrijednost kune u odnosu na euro („višak eura lovi manjak kuna“), tj. kada su pristuni aprecijacijski pritisci. Imaju li ove intervencije HNB-a neko dublje značenje?
Na Labu smo već pisali kako „iznanađujuče jačanje kune“ od početka 2017. godine i nije bilo toliko iznenađujuće ako se kretanje tečaja EUR/HRK stavi u povijesni kontekst. Na Slici 1 je prikazano kretanje kune u odnosu na euro po mjesecima u različitim godinama (za lipanj 2017. godine je uzet tečaj na dan prije prve intervencije, 5. lipanj).
Izvor: HNB
Tečaj kune o odnosu na euro sada se ne nalazi u nekom ekstremu. Tečaj se trenutačno (crvena linija) kreće oko „pola puta“ između «jake» kune 2008. godine i „slabe“ kune 2014. godine. Dakle, može se zaključiti kako HNB nije intervenirao zbog neke ekstremne snage kune već vjerojatno zbog ublažavanja dnevne volatilnosti i jače potražnje za domaćom valutom u bankama. Ovakvo tumačenje ne odgovara pojedinim ekonomistima koji su jačanje kune u 2017. iskoristili da reaktiviraju ideju o deprecijaciji koja bi trebala poništiti aprecijacijski trend.
Kada već otvaramo temu deprecijacije, treba podsjetiti na jednu činjenicu koje šira javnost nije svjesna, prvenstveno zbog više nego desetljetnog bombardiranja pričama o „prejakoj“ kuni. Naime, na Slici 2 se može vidjeti kako je od početka 2000-ih (otkad su dostupni podaci na stranici HNB-a) puno snažnije i učestalije „branila“ kunu od aprecijacije nego od deprecijacije. Kroz takvozvane spot intervencije na deviznom tržištu kupila je 7,7 milijardi eura, a prodala 4,8 milijardi eura.
Izvor: HNB
Dakle, ovotjedne intervencije HNB-a ne signaliziraju da je kuna prejaka. U odnosu na povijesna kretanja, trenutačna razina ne odsutpa od neke „normale“. Jačanje kune treba promatrati kao znak da je ekonomija snažnija, da je izvoz jači i da Hrvatska privlači više stranih ulaganja i deviza od turista. Trenutačno jača kuna ima i amortizacijski učinak za potencijalne šokove (nema rasta otplata kredita uz valutnu klauzulu).
U narednom razdoblju možemo očekivati daljnje jačanje kune budući da se bliži po svemu sudeći rekordna sezona, ali to ne znači da će Hrvatska manje izvoziti. Hrvatski izvozinci postaju jači, inovativniji, dinamičniji i spretniji i ne opterećuju se previše razinom tečaja – ono što je važno je kvaliteta i dodana vrijednost proizvoda. Aprecijacijski pritisci će se povremeno pojavljivati, no HNB će intervencijama sprječavati prevelika iznenađenja. Njima je cilj akumulirati nove devizne rezerve, pa zbog toga veće promjene tečaja ne dolaze u obzir.