Slovenija je predstavila svoje prioritete predsjedanja Unijom nakon što je 1. srpnja 2021. godine od Portugala preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije.
Nastavno na dosadašnje preglede prioriteta pojedinih država članica na Labu (Estonija, Austrija, Njemačka), vrijedno je upoznati se s četiri prioriteta u okviru u programa slovenskog predsjedanja, koji je objavljen pod sloganom “Zajedno. Otporna. Europa.” Prioriteti su: poticanje oporavka i otpornosti, promišljanje budućnosti Europe, jačanje vladavine prava i europskih vrijednosti, te povećanje sigurnosti i stabilnosti u europskom susjedstvu.
Na samom početku dokumenta ističe se kako je EU prije svega institucionalizirani proces koji podržava vrijednosti, civilizaciju i mir. Na tim temeljima grade se politička, ekonomska i monetarna unija. Cilj je potpuno ujedinjena i slobodna Europa.
- Otpornost, oporavak i strateška autonomija Unije
U kontekstu COVID-19 pandemije, planira se izgradnja Europske zdravstvene unije (European Health Union) i jačanje otpornosti zdravstvenih sustava.
Među prioritetima je provedba EU programa Next Generation EU, koji se realizira kroz Recovery and Resilience Facility, a na kojemu su utemeljeni nacionalni programi oporavka i otpornosti. Slovensko predsjedanje ostat će predano europskom cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine, odnosno smanjenju emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Zelena tranzicija nije važna samo zbog smanjenja okolišnih rizika, već i zbog jačanja globalne konkurentnosti europskih kompanija u segmentu zelenih tehnologija, kao i smanjenja ovisnosti o ključnim sirovinama. Vezano uz digitalnu tranziciju jačat će se zajednička razina europske kibernetičke otpornosti (pogotovo kod kritične infrastrukture), postaviti okvir za digitalne usluge i tržišta, digitalnu suverenost te etično korištenje umjetne inteligencije.
Potaknut će se rasprava o novim vlastitim resursima (vezanim uz europski proračun odnosno poreze). Na taj način želi se smanjiti teret za proračune država članica i stvoriti dovoljno širok fiskalni prostor za usmjeravanje nacionalnih proračuna prema gospodarskom oporavku. Zato će se potaknuti i rasprava o provedbi fiskalnih pravila EU-a, kako bi se osigurala ravnoteža između podrške gospodarskom rastu i dugoročne fiskalne stabilnosti (što zapravo znači veću toleranciju potrošnje i zaduženja koji bi bili usmjereni na poticanje gospodarstva).
Bitna tema je i europska strateška autonomija kojom se planira povećati dostupnost medicinskih proizvoda i uređaja te cjepiva, odnosno potaknuti istraživanja i razvoj. To znači osnivanje novog tijela – Health Emergency Preparedness and Response Authority (HERA). Strateška autonomija odnosila bi se i na opskrbu hranom, energetiku i industriju, sve do strateških investicija, tehnološkog suvereniteta i svemirske industrije.
Sve se to stavlja u kontekst borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi (što nas opet vodi do Kine o čemu je Lab već pisao, vezano uz nabavu i Huawei). Otpornost kritične infrastrukture spominje se u kontekstu sigurnosti opskrbe na jedinstvenom energetskom tržištu i sigurnosti europske energetske infrastrukture.
Slovensko predsjedanje nastavlja s dosadašnjom politikom poticanja konkurentnosti jedinstvenog tržišta, a ključ vide u micanju barijera slobodnom protoku osoba, usluga i dobara, kao i u provođenju pravila koja se odnose na jedinstveno tržište.
U području prometa, važnu ulogu imat će e-mobilnost, alternativna goriva (električna vozila) i promicanje šireg korištenja željeznice. U dokumentu se spominje i više specifičnih sektorskih politika.
- Konferencija o budućnosti Europe
Konferencija o budućnosti Europe započela je 9. svibnja 2021. godine, a završetak se očekuje tijekom proljeća 2022. U rujnu 2021. godine planira se organizirati šesnaesti po redu Bled Strategic Forum pod nazivom “Budućnost Europe”. Pažnja će se posvetiti budućem razvoju europskih vrijednosti kao osnovi zajedničke suradnje. Otvorit će se prostor za intelektualnu raspravu i prijedloge poboljšanja institucija EU-a.
- Unija europskog načina života, vladavine prava i jednakih kriterija za sve
Slovensko predsjedanje ističe kako je EU utemeljena na zajedničkim vrijednostima kako osnovama europskog načina života. Te su vrijednosti poštivanje dostojanstva osobe, poštivanje slobode i temeljnih prava te ispunjavanje obveza. Pogotovo se ističe jačanje vladavine prava koja je važna za povjerenje građana u institucije, uzajamno povjerenje među državama članicama i funkcioniranje jedinstvenog tržišta. U tom kontekstu važna će biti briga o nepristranosti pravosuđa u svakoj državi članici, poticanje slobode i pluralizma medija, te borba protiv lažnih vijesti.
U povodu obilježavanja europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, 23. kolovoza 2021. godine u Sloveniji će se održati međunarodna konferencija. Slovensko predsjedništvo ističe važnost sjećanja, s obzirom da je potreba za europskom integracijom najviše došla do izražaja upravo tijekom nedemokratskih događanja u 20. stoljeću.
- Sigurnost i stabilnost Unije i susjedstva
Prioriteti su jačanje transatlantskih odnosa kroz usku suradnju Unije sa SAD-om i NATO savezom na temelju zajedničkih načela, vrijednosti i interesa. Zato je važno i jačanje zajedničke vanjske i sigurnosne politike, kao i institucionalnih kontakata između EU-a i NATO-a, pogotovo u kontekstu borbe protiv hibridnih prijetnji, kibernetičke sigurnosti, vojne mobilnosti i interoperabilnosti.
Slovensko predsjedanje stavit će naglasak na Zapadni Balkan kao geopolitički prioritet, odnosno na nastavak procesa proširenja Unije te pomoć kod zelene i digitalne tranzicije, kao i u povezivanju unutar regije i s EU-om. Tijekom jeseni 2021. godine planiran je summit EU-a i Zapadnog Balkana, s naglaskom na pozitivnu budućnost za mlade i kibernetičku sigurnost regije. Slovenija će nastaviti jačati Schengensko područje i raditi na Novom paktu za migracije i azil, kako bi se omogućili zaštita vanjskih granica, razlikovanje zakonitih od nezakonitih migracija te konzistentna politika vraćanja osoba kojima nije zajamčena međunarodna zaštita u njihove matične zemlje.
Važna je i borba protiv terorizma, odnosno raznih oblika vjerske i ideološke radikalizacije, kao i protiv kibernetičkih i hibridnih prijetnji. Slovensko predsjedanje predlaže jačanje suradnje s humanističkim islamom i zemljama koje ga prakticiraju. Ističe se i važnost bolje suradnje kod rješavanja problema lažnih vijesti i dezinformacija koje dolaze iz nedemokratskog okružja (Rusija, Kina i dr.).
Kao i u slučaju prethodnih predsjedanja, Slovenija je niz javnih politika naslijedila od prethodnika. Šest mjeseci predsjedanja nije tek prilika za realizaciju nacionalnih interesa kroz europske institucije, nego i za definiranje zajedničkih interesa što znači i produžetak ostvarenja onih zajedničkih interesa koji su već čvrsto ukorijenjeni.
Slovenski program je još jedan u nizu dokaza kako su europske javne politike mnogo složenije od uskog fokusa na ono po čemu se EU najviše prepoznaje. Nekima je to samo tržište, nekima je to samo povijest mira, a nekima je to samo prilika za očekivanje (što više) europskoga novca. Međutim, očito postoje i drugi razlozi.
Na samom početku dokumenta ukazuje se na važnost institucionalnog procesa koji proizlazi iz vrijednosti. Taj politički proces je temelj koji je doveo do izgradnje najvećeg jedinstvenog tržišta sa svoje četiri slobode, važne sigurnosne karike u okviru NATO saveza, kao i proračuna koji podržava konkurentnost.
U području ekonomske i fiskalne politike može se očekivati nastavak labavijih pravila o državnim potporama i fiskalnoj politici. Uz želju za fiskalnim poticajima mogu se očekivati i novi europski porezi (digitalni i eko). U tom smislu, dok se čini da nas čeka razdoblje optimizma, postoji i cijena koju će svi porezni obveznici platiti, pri čemu se najveće (neto) kontribucije poreznih obveznika očekuju iz visoko produktivnih i štedljivijih zemalja sjeverne Europe (Nizozemska, Švedska, Danska, Finska) i srednje Europe (Njemačka i Austrija).
U području vanjske politike može se očekivati jačanje transatlantskih veza (EU-NATO-SAD). Globalni trendovi nalažu još jače savezništvo liberalno-demokratskih zemalja u odnosu na autoritarni val velikih sila, koji je začinjen anti-liberalnim dezinformacijama i kibernetičkim napadima. Na sve to ukazao je i NATO summit. Zapadni Balkan bit će u fokusu slovenskog predsjedanja, što može biti poticaj širenju europske integracije u odnosu na rastući ruski i kineski utjecaj na Balkanu.