Šonji nagrada za edukaciju o tržištu kapitala: “Ne dvije, nego tri muhe jednim udarcem”

Ad
Ad

Zagrebačka burza je ovogodišnju nagradu za edukaciju o tržištu kapitala dodijelila Velimiru Šonji na svečanosti povodom 30 godina burze koja je u srijedu 15. prosinca održana u zagrebačkom hotelu Hilton.

Šonje je u zahvali istaknuo:

Neposredan povod za dodjelu ove nagrade proizašao je iz sadržaja na portalu Ekonomski lab pa bi bilo nepravedno osobno prisvojiti nagradu. Prvo moram istaknuti druge autore, a među njima posebno tri imena ljudi koji već nekoliko godina na Labu objavljuju analitičke tekstove vezane uz financijska tržišta. Mario Gatara obrađuje teme međunarodnih financijskih tržišta i globalne monetarne politike. Ivica Brkljača između ostaloga prati sektore i kompanije. Skrećem pažnju na njegove recentne preglede rezultata dijela kompanija čije su dionice uvrštene na burzi. Hrvoje Serdarušić objavljuje zanimljive tekstove o financijskom izvještavanju i pokazateljima.

Moram zahvaliti i sponzorima koji podržavaju obradu financijskih tema na Ekonomskom labu, a posluju na financijskim tržištima. To su naši prvi trajni sponzori – kuća za poslovne informacije Bon.hr, koja je u suradnji sa spomenutim Hrvojem Serdarušićem razvila i web alat za procjenu vrijednosti poduzeća. Bacite pogled ako već niste. Tu je i Wuestenrot stambena štedionica, zatim Intercapital s kojim smo dogovorili seriju tekstova iz područja financijske pismenosti, a u tu skupinu spada i Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima s kojim surađujemo na seriji tekstova o mirovinskom sustavu i mirovinskoj reformi. Zadnji, šesti ovogodišnji tekst, bio je posvećen upravo ulaganjima i razvoju tržišta kapitala, a serija će se nastaviti i sljedeće godine.

Umišljam da ova nagrada ima neke veze i s mojom dugom karijerom u kojoj sam, doduše davno i kratko, bio predsjednik nadzornih odbora dva investicijska društva i predsjednik uprave trećeg. Predavao sam i kolegij Financijske institucije i tržišta na ZŠEM-u. Kroz sve te godine sudjelovao sam u velikom broju savjetodavnih i istraživačkih projekata koji su bili vezani uz tržišta kapitala. Kao mali ulagatelj na Zagrebačkoj burzi pamtim dugo vrijeme između zadnje transakcije, usput budi rečeno kupnje koju sam obavio prekjučer (praznovjeran sam pa nastojim kupovati ponedjeljkom), i prvih transakcija u drugoj polovici devedesetih. Sjećam se iz tog vremena moje prve dividende – isplatom gotovine na šalteru FINA-e.

Od tada smo prešli dug put. No, neke strukturne boljke tržišta su ostale. Likvidnost odnosno godišnji promet dionicama koji je manji od 1% BDP-a Zagrebačku burzu svrstava u međunarodno neprimjetna tržišta. Priznajmo si da smo, iako u EU, i dalje neprepoznati, što tumačim ograničenjima na strani ponude i regulativom. Ovogodišnji šušur tržišta kapitala, da posudim pojam koji je Darko Brborović upotrijebio na konferenciji Burze u Rovinju, prije svega je vezan uz SPAN. SPAN je pokazao da ograničenja na strani potražnje zapravo ne postoje, osim u dijelu preranog uvođenja poreza na kapitalne dobitke što je od tržišta odbilo dio malih ulagatelja. Eliminaciju te prepreke moglo bi se iskoristiti za privlačenje novih generacija ulagača prema hrvatskim dionicama. Oni se već s prvih nekoliko stotina kuna štednje putem appova okreću kriptovalutama i inozemnim tržištima, iako u domaćim dionicama još ima neotkrivene vrijednosti. Ograničenja na strani ponude postoje zbog nedovoljnog broja i kvalitete izdanja. Možemo se nadati da je SPAN malo prokrčio put na kojem će i drugi poduzetnici slične veličine i potencijala početi razmatrati tržište kapitala kao strategiju za financijsko jačanje poduzeća ili djelomičan izlaz. Uz to, ostaje onaj krajnji zadatak na kojem ne treba prestati raditi: uvjeriti i javnost i vlast da tržište kapitala predstavlja polugu koja vezano uz državna poduzeća može ubiti ne dvije, nego tri muhe jednim udarcem: 

  • Osigurati transparentnije i profesionalnije vođenje takvih poduzeća.
  • Osigurati stalan izvor kapitala kao stabilan način financiranja investicija i rasta.
  • Osigurati povećanu likvidnost tržišta, čime ono može postati šire prepoznat mehanizam rasta vrijednosti, u kojoj će kroz mirovinske fondove, druge posrednike i izravno, participirati i široki slojevi građana i nove generacije. Zbog toga su informiranje, edukacija i “šušur” važni.

Hvala!

Ostale laureate pogledajte na ovoj poveznici