Razmišljam o tome bi li javni prostor postao očajno dosadan kada bi se komunikacija svela na tumačenje statističkih podataka. Prosudite sami, jer slijedi statistički meandar – slalom između brojki koje opisuju tri važne pojave: pandemiju, hrvatsku fiskalnu politiku i kratkoročne trendove u gospodarstvu. Prošli tjedan je donio plimu podataka iz kojih možete konstruirati prilično točnu sliku o tome što se događa oko nas.
Pandemija
Prva slika pokazuje tempo zaraza u PGŽ, gdje je pad već jako izražen. Vrhunac je bio početkom travnja, a pad je prilično pravilan. U subotu je zabilježeno 46% manje zaraženih nego prethodne subote. Pad 7-dnevnog prosjeka iznosi 28% i ne vidi se nikakav utjecaj primorskog soft lockdowna na trend (jer mjere uvedene 12.4. nisu mogle djelovati prije cca 20.4.). Ako se smiraj nastavi ovim tempom, PGŽ će 25.5. imati 14-dnevnu kumulativnu incidencu oko 650 ili nešto iznad 200 na 100.000, što još uvijek nije dovoljno nisko za njemačke kriterije (oni su ok ako je taj podatak do 100), ali bi se ta razina mogla dostići do 10. lipnja. Naravno, tempo ne mora ostati isti kakav je sada, može se i ubrzati zbog utjecaja vremena, vlage u zraku i sl. Spomenimo i to da postoje ljudi koji u ovim podacima ne vide pad, ne priznaju sezonalnu prirodu bolesti i smatraju da će opuštanje dovesti do novog širenja virusa.
Izvor: https://covid19hr.velebit.ai/d/zL99n2rZz/covid-19-hrvatska?orgId=3
Hrvatska kasni za PGŽ iz prilično jasnih klimatoloških razloga (produljeni rast bio je koncentriran na kontinentu), ali je jasno da je pad počeo i na razini cijele zemlje.
Izvor: ourworldindata.org
Podatak koji donedavno nije privlačio nikakvu pažnju – preliminarna mjesečna statistika o broju rođenih i umrlih, pomalo ulazi u mainstream javne rasprave i očekivano dovodi do nepotpunih tumačenja. Evo jednog potpunog objašnjenja: u ožujku 2021. u Hrvatskoj je ukupno umrlo 4.985 ljudi što je 13,3% više nego u ožujku 2020. Taj postotak naveo je mnoge komentatore da zaključe kako je riječ o „višku“ umrlih zbog pandemije. Međutim, 5-godišnji prosjek broja umrlih za ožujke je 4,614 a 10-godišnji 4,747, te je višak umrlih u ovogodišnjem ožujku zapravo mnogo manji i nalazi se u okviru jednog standardnog odstupanja s obzirom da smo u ožujcima proteklih godina nekoliko puta imali više umrlih u ožujku nego ove godine (2012., 2015. i 2018.). Kako klasifikaciju uzroka smrti nemamo na mjesečnoj razini teško je reći što je konkretno uzrokovalo višak u ožujku. Naravno, ovo nije prognoza jer će spomenuti višak u travnju vrlo vjerojatno biti izrazit zbog trećega vala zaraze. Inače, ovakva tumačenja izazvala su napade zagovornika oštrih mjera na društvenim mjerama gdje su me optuživali za „prikrivanje smrti“ i nedopustivu metodu prezentiranja podataka, iako istu metodu koristi Eurostat.
Proračun i javni dug
Ako negdje griješim, lakše mi je griješiti zajedno s Eurostatom nego lupetati po brojkama kako je kome drago. Stoga ću nastaviti s podacima neovisne statističke službe Europske unije. Državni zavod za statistiku RH, koji je inače dio sustava Eurostata (i mora slijediti njihove međunarodno usporedive metodologije), objavio je deficit hrvatskog proračuna od 7,4% BDP-a za 2020. godinu. Slika pokazuje da je Hrvatska imala deficit koji je veći od prosjeka EU, ali priličan broj država članica imao je veći deficit od Hrvatske.
Izvor: Eurostat
U isto vrijeme, Hrvatska se s javnim dugom od oko 89% BDP-a približila europskom prosjeku i trenutno samo sedam država članica – sve redom razvijenije od Hrvatske, ali mnoge u dugotrajnim gospodarskim poteškoćama – ima veći omjer javnog duga. Ovo je važna tema koju ne mogu obraditi u statističkom meandaru, pa najavljujem tekst o ovoj temi za idući tjedan. Treba prokomentirati i Program konvergencije koji je Vlada usvojila na sjednici prošli četvrtak.
Izvor: Eurostat
Ekonomska aktivnost
Mnogi čimbenici će utjecati na to kako će se hrvatska vlada izvući iz gliba visoke zaduženosti, no jedan od najvažnijih je ekonomski rast. Nekoliko prošlotjednih statistika donijelo je dobre vijesti u pogledu očekivanog oporavka od pandemijske recesije.
Oporavak realnog prometa u trgovini na malo po stopi od 14,3% u odnosu na ožujak 2020. nije toliko spektakularan ako imamo na umu da smo u drugoj polovici toga mjeseca bili zaključani na početkku pandemije.
Izvor: DZS
Podaci o vrijednosti fiskaliziranih računa u trgovini (koje možemo pratiti na tjednoj razini pa imamo i podatke za veći dio travnja) sada bilježe ekstremno visoke stope rasta što je također očekivano, no o razmjerima oporavka potrošnje bolje svjedoči podatak da se realna potrošnja već kreće na razini koja je neznatno niža (oko 1%) u odnosu na iste tjedne 2019. godine.
Izvor: Porezna uprava
Ipak, najveći „statistički spektakl“ dogodio se prošlog tjedna s podatkom o industrijskoj proizvodnji za ožujak. Rast od gotovo 10% u odnosu na zaključani ožujak 2020. nije posljedica samo zaključavanja; to se i intuitivno dade iščitati s donje slike. Ohrabruje i činjenica da sve glavne komponente industrijske proizvodnje bilježe visoke stope rasta.
Izvor: DZS
Ne samo značajan oporavak, nego i očekivanja njegovog nastavka, opća je karakteristika atmosfere među industrijskim proizvođačima u zemljama koje su naši najvažniji trgovački partneri. Na sljedećoj slici vidimo rezultate ankete o poslovnom pouzdanju koje redovito prati i objavljuje Europska komisija. Radi se o brzoj statistici čiji se zadnji podatak odnosi na travanj; dakle, ovo je slika gotovo u realnom vremenu.
Zaključak
Statistički meandar daje realnu sliku stanja u kojem se trenutno nalazimo. Pandemija i dalje prijeti, ali sada ne više širenjem, nego pitanjem tempa sažimanja: hoće li se ono odvijati dovoljno brzo za miran ulazak u turističku sezonu početkom lipnja? Izgledi su solidni, a moguća se i pozitivna (manje su vjerojatna negativna) iznenađenja. Hrvatska je opet jako zadužena, izrazito; to je teška tema kojoj ću uskoro posvetiti zaseban tekst s obzirom da je Vlada u četvrtak usvojila Program konvergencije. Kratkoročni tempo oporavka izgleda vrlo solidno.
Statistika je dosadna, nedostaje joj emocija i uzbuđenja, a ljudi koji se njome slabo ili nikako ne služe odmahuju rukom uz spominjanje onih uobičajenih floskula o laži i statistikama. Statistika je ponekad doista udaljena od stvarne slike svijeta, no ne bismo smjeli podcijeniti vojske ljudi koje rade na statističkim poslovima pokušavajući te slike približiti stvarnosti. Zaobilaženje statistika ili njihovo spominjanje onako na prvu, usput, često služi dociranju s visoka kako bi se rezervirao širok prostor za slobodnu igru riječima i emocijama u kojoj je samo nebo granica. Sužavanje toga prostora znači dosadu, no civilizacija jest dosadna. U njoj ljudi nisu samo pristojni i suzdržani, nego i koncentrirani.