BDP je u 4Q2019. realno porastao za 2,5%, koliko je realno rasla i bruto dodana vrijednost. Priopćenje DZS-a objavljeno je 28.2.2019., dva dana kasnije nego je u Kalendaru publiciranja (tiskano izdanje) navaljena objava, koja je naknadno pomaknuta za kraj mjeseca.
Analizom objavljenih podataka uočena je velika strukturna neusklađenost tromjesečnog BDP-a koja se ogleda u činjenici da domaća potražnja daje minoran doprinos stopi promjene realnog BDP-a, dok sav rast proizlazi iz neto izvoza.
S obzirom na činjenicu da je domaća potražnja dala veliki doprinos stopi promjene realnog BDP-a u prva tri kvartala prošle godine, učinilo se nelogičnim da u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu doprinos domaće potražnje bude minoran. Dodajmo ovome i činjenicu da još od 2014, kada je BDP realno padao, doprinos domaće potražnje stopi realnog rasta nije bio ovako mali.
Uvidom u objavljene rezultate i interpretaciju rezultata u samom priopćenju uočena je velika nelogičnost između stopa realnog rasta izvoza i uvoza roba i usluga i interpretacije rezultata koja kaže da je doprinos inozemne potražnje bio negativan. To je bio neposredan povod da se objavljeni rezultati detaljnije analiziraju.
O kojoj se pogrešci radi?
Na drugoj stranici priopćenja stoji interpretacija rezultata o doprinosima stopi promjene realnog BDP-a, gdje se navodi da je doprinos neto inozemne potražnje negativan. Međutim, izvoz roba i usluga realno raste 5,6%, dok uvoz roba i usluga stagnira i realno raste samo 0,1%. Ako su ovi podaci točni, onda doprinos neto inozemne potražnje stopi promjene realnog BDP-a ne može biti negativan. Ako je točno da je doprinos negativan, onda realni rast izvoza i uvoza roba i usluga ne može biti kako je iskazan.
Pokušat ćemo navedeno provjeriti i otkriti što je točno.
U tablici 1 prikazane su objavljene stope promjene realnog BDP-au 4Q2019. po komponentama.
Tablica 1. Stope promjene realnog BDP-a prema komponentama (Q4 2019. prema Q4 2018.)
| Konačna potrošnja | 3,8 |
| Kućanstva | 4,0 |
| NPUSK | 0,6 |
| Država | 3,5 |
| Bruto investicije u fiksni kapital | 4,0 |
| Izvoz roba i usluga | 5,6 |
| robe | 2,1 |
| usluge | 12,1 |
| Uvoz roba i usluga | 0,1 |
| robe | 0,8 |
| usluge | -3,1 |
| BDP | 2,5 |
Izvor: DZS, priopćenje
Doprinos svake kategorije stopi promjene realnog BDP-a može se izračunati iz podataka koje se nalaze u tablicama uz priopćenje (podaci u tablicama 12.1.1.1. do 12.1.1.9).
U tablici 2 prikazani su doprinosi izvoza i uvoza roba i usluga stopi promjene realnog BDP-a za 4Q2019., (iskazani kao postotni bodovi).
Tablica 2. Doprinosi izvoza i uvoza stopi promjene realnog BDP-a (postotni bodovi)
| Izvoz | robe | usluge | Uvoz | robe | usluge | Inozemna potražnja
( Izvoz minus uvoz = Neto izvoz) |
| 2,3 | 0,5 | 1,8 | 0,0 | 0,3 | -0,3 | 2,3 |
Izvor:obračun autora
Interpretacija rezultata: ukupan realni rast izvoza roba i usluga od 5,6% doprinio je porastu BDP-a 2,3 postotna boda, dok je realni rast uvoza roba i usluga od samo 0,1% dao nulti doprinos stopi promjene realnog BDP-a. Iz navedenog proizlazi da je doprinos neto inozemne potražnje u ovom tromjesečju dao izrazito pozitivan doprinos stopi promjene realnog BDP-a.
U tablici 3 prikazana je usporedba podataka o izvozu i uvozu roba i usluga objavljena 31.3.2020. na web stranici HNB-e i podataka objavljenih u obračunu BDP-a od 28.2.2020.
Tablica 3. Usporedba podataka HNB i DZS
| 4.tr.18. | 4.tr.19. | nom.indeks | |
| objavljeno na webu HNB-a 31.3.2020. | |||
| Izvoz | 38.580,5 | 41.336,3 | 107,1 |
| robe | 23.869,1 | 24.123,6 | 101,1 |
| usluge | 14.711,4 | 17.212,7 | 117,0 |
| Uvoz | 50.386,9 | 51.090,9 | 101,4 |
| robe | 41.256,7 | 41.929,8 | 101,6 |
| usluge | 9.130,3 | 9.161,1 | 100,3 |
| Izvor: NHB, tablica H-6
Objavljeno u obračunu BDP-a 28.2.2020.: |
|||
| Izvoz | 38.551,6 | 41.213,4 | 106,9 |
| robe | 23.869,1 | 24.409,0 | 102,3 |
| usluge | 14.682,5 | 16.804,4 | 114,5 |
| Uvoz | 50.358,2 | 50.507,9 | 100,3 |
| robe | 41.256,7 | 41.608,6 | 100,9 |
| usluge | 9.101,5 | 8.899,2 | 97,8 |
Izvor: DZS, priopćenje
Doprinos domaće potražnje
Objavljeni podaci koji su prikazani u tablici 4 pokazuju da je doprinos konačne potrošnje (zbroj kućanstva, NPUSK-a i države) stopi promjene realnog BDP-a bio 3,2 postotna boda, dok je doprinos bruto investicija (bruto investicije u fiksni kapital plus promjena zaliha) bio negativan (-3,0 postotna boda). Same bruto investicije u fiksni kapital s realnim rastom od 4,0% doprinijele su stopi promjene realnog BDP-a za 0,8 postotnih bodova, dok su zalihe (sa statističkom diskrepancijom) izrazito pale te su stvorile negativan doprinos stopi promjene realnog BDP-a za čak 3,8 postotnih bodova. Ovako izuzetno visok negativan doprinos zaliha stopi promjene realnog BDP-a zadnji je put zabilježen u nekim kvartalima krizne 2009 godine.
Tablica 4. Doprinosi domaće potražnje stopi rasta realnog BDP-a (postotni bodovi)
| Domaća | Konačna | Bruto | Bruto investicije u | Promjena | |||
| potražnja | potrošnja | Kućanstva | NPUSK | Država | investicije | fiksni kapital | zaliha |
| 0,2 | 3,2 | 2,5 | 0,0 | 0,7 | -3,0 | 0,8 | -3,8 |
Izvor: obračun autora
Iz objavljenih podataka DZS-a proizlazi da je doprinos domaće potražnje minoran i iznosi samo 0,2 postotna boda te cijeli rast BDP-a proizlazi iz doprinosa neto izvoza od 2,3 postotna boda. Ova izrazita strukturna neusklađenost BDP-a potakla nas je na daljnju analizu objavljenih podataka.
Potrošnja kućanstava
Potrošnja kućanstava je pojedinačno najveća kategorija BDP-a, koja je prema objavljenim podacima nominalno porasla 4,7%, a realno 4,0% (Tablica 1). Ostvareni promet trgovine na malo nominalno je porastao za 4,0% (originalni indeksi) u 4Q2019, mjereno prema istom kvartalu 2018 godine, dok je indeks ostvarenog prometa ugostiteljskih usluga nominalno rastao preko 7%. mjereno prema istom kvartalu 2018 godine. Uz to, DZS je objavio porast indeksa putničkih kilometara (6,1% što je indikator volumena), dok je nominalni porast 4,6%. Realni indikator je veći od nominalnog jer cijene prometnih usluga padaju. Ostale usluge primarno su određene kretanjem indeksa broja zaposlenih. Uz to, jedna od pojedinačno najvećih kategorija u izdacima za potrošnju kućanstava, imputirana stambena renta, nominalno raste 1,5-2%. Iz objavljenih podataka kratkoročnih statistika razvidno je da se potrošnja kućanstava mogla kretati u granicama 4-5% nominalno prije dodavanja u obračun podatka o potrošnji hrvatskih rezidenata u inozemstvu i oduzimanja potrošnja stranaca u Hrvatskoj. Oba podatka sastavni su dio platne bilance koje je Narodna banka objavila krajem ožujka 2020.
Potrošnja stranaca u Hrvatskoj nalazi se u podacima izvoza turističkih usluga, dok se potrošnja domaćeg stanovništva u inozemstvu nalazi u uvozu turističkih usluga te u potrošnji na robe (tkz. shopping). U tablici 5 prikazani su podaci o izvozu i uvozu turističkih usluga
Tablica 5. Izvoz i uvoz turističkih usluga
| u milijunima eura | 4.tr.18. | 4.tr.19. | Nom. Indeks |
| 3. Putovanja – turizam | |||
| 3.1. Prihodi | 823,4 | 1.103,8 | 134,0 |
| 3.1.1. Poslovni razlozi | 53,4 | 55,2 | 103,2 |
| 3.1.2. Osobni razlozi | 770,0 | 1.048,6 | 136,2 |
| 3.2. Rashodi | 358,2 | 361,6 | 100,9 |
| 3.2.1. Poslovni razlozi | 125,6 | 98,2 | 78,2 |
| 3.2.2. Osobni razlozi | 232,7 | 263,4 | 113,2 |
Izvor. HNB, tablica H-2
Objavljeni podaci HNB-a pokazuju da je izvoz turističkih usluga (privatna putovanja) porastao 36,2%, dok je uvoz turističkih usluga (privatna putovanja) porastao 13,2%. Dakle, potrošnja hrvatskih građana u inozemstvu u iznosu 2,2 do 2,5 milijardi kuna (izdaci za putovanja i kupovinu roba) dodaje se u obračun, a oduzima gotovo 8 milijardi kuna potrošnje stranaca ostvaren u Republici Hrvatskoj. Kako je potrošnja stranaca u Hrvatskoj izuzetno snažno porasla, čak 36,2% (što je odbitna stavka u obračunu), razvidno je da je nominalni porast potrošnje kućanstava od 4,7% precijenjen, te da je svakako trebao biti nominalno znatno manji, što implicira i puno manji realni porast.
Izdaci za konačnu potrošnju države
Konačna potrošnja države nominalno je porasla 6,6%, a realno 3,5%. Ovdje je još interesantnije spomenuti kako izdaci za kolektivnu potrošnju rastu čak 8,0% nominalno (to su izdaci za vojsku, policiju, opću administraciju i sl.). Detaljniji podaci o sastavnicama izdataka za konačnu potrošnju države objavljeni su na bazi podataka Eurostata – tromjesečni podaci za sektor države. Nažalost, iste podatke DZS ne objavljuje u Hrvatskoj. Podaci pokazuju da su najvažnije sastavnice izdatka rasle kako slijedi: bruto plaće porasle su 6,8%, dok su izdaci za materijalne rashode (međufazna potrošnja) porasli čak 15,9% u zadnjem tromjesečju 2019.
Osnovni izvor podataka za obračun izdataka za konačnu potrošnju države su podaci GFS 2001 statistike Ministarstva financija na čijim web stranicama nije moguće pronaći ažurne podatke o prihodima i rashodima za opću državu za predmetni kvartal, tako da su kretanja kategorija koju određuju izdatke za širu javnost potpuno nepoznati, ne samo u vrijeme obračuna predmetnog kvartala, već i puno kasnije. Može se zaključiti da je nominalni porast konačne potrošnje (zbroj kućanstava, NPUSK-a i države) od 5,1% precijenjen primarno zbog precijenjenog nominalnog rasta potrošnje kućanstava.
Bruto investicije
Najspornija je činjenica da je objavljen izuzetno snažan pad promjene zaliha (koje sadržavaju i statističku diskrepanciju, odnosno razliku u obračunu BDP-a po obje metode). Nominalni pad je 43%, realni pad 42,2%, a doprinos stopi promjene realnog BDP-a je izuzetno negativan i iznosi 3,8 postotnih bodova.
Upravo ovi rezultati pokazuju izrazitu strukturnu neusklađenost komponenti tromjesečnog BDP-a. Naime, BDP se obračunava nezavisno prema dvije metode, proizvodnoj i rashodnoj. Uskladba obračuna BDP- rashodnom metodom prema obračunatom BDP-u proizvodnom metodom zatvara se na poziciji promjene zaliha. Navedena razlika u obračunu u pravilu bi treba biti mala, a ako je velika, što je upravo slučaj u obračunu BDP-a za 4Q2019., ona signalizira kompilatoru BDP-a da se iznova pregledaju i valoriziraju svi ulazni podaci, te da se dodatno provjeri konzistentnost obračuna. U analitičkoj interakciji s proizvođačima kratkoročnih statistika dio nekonzistentnosti može se otkloniti prije samog uključenja u tromjesečni obračun. To je ujedno i provjera kvalitete za kratkoročne statistike koliko se pojedinačni proizvod uklapa u opću sliku stanja jedne ekonomije, što predstavlja tromjesečni BDP.
Treba naglasiti da izvoz i uvoz roba za zadnji mjesec u predmetnom tromjesečju u preliminarnim podacima platne bilance sadrže procjenu HNB-a, koja se ponekada posebno na uvozu roba razlikuje od rezultata za zadnji mjesec. Taj podatak DZS objavljuje deset dana nakon objave kvartala, ali je kompilatorima tromjesečnog BDP-a na raspolaganju u završnim fazama kompilacije. Objavljeni podaci HNB-a za 4Q2019 to i potvrđuju. Uvoz roba je za preko 300 milijuna kuna veći, odnosno ukupan uvoz za preko pola milijarde kuna je veći nego je isti objavljen u obračunu BDP-a, dok je ukupan uvoz za oko 100 milijuna kuna veći.
U obračunu BDP-a za 4Q2019. primarno je bilo potrebno povećati uvoz roba, u skladu s rezultatima za zadnji mjesec u predmetnom tromjesečju, te točnije obračunati izdatke za potrošnju kućanstava. Oba koraka djelovala bi na smanjenje statističke diskrepancije ili razlike između dvije metode obračuna. To bi i dovelo do puno točnijeg obračuna kako stopa promjene tako i doprinosa pojedinačnih komponenti stopi promjene realnog BDP-a.
U obračunu BDP-a za 4Q2019 takva valorizacija nije učinjena, te je tromjesečni BDP strukturno vrlo neusklađen.