Mediji i društvene mreže popratili su raspravu Izvršnog odbora MMF-a o Hrvatskoj i objavu pratećih analitičkih dokumenata s uobičajenom pažnjom, pri čemu su se u fokusu pažnje našle tri teme:
- MMF je ostao vjeran svojim ranijim preporukama o uvođenju poreza na nekretnine kako bi se neki drugi porezi mogli smanjiti, uz promjenu strukture javnih rashoda u korist državnih investicija. Ova je preporuka izazvala uobičajeno negativne reakcije, s obzirom na nepopularnost poreza na nekretnine i nepripremljenost (lokalnih razina) vlasti na uvođenje novog poreznog oblika. I MMF u izvještaju prepoznaje potonje ograničenje.
- MMF je ovoga puta dao preporuke za tržište rada koje kao da nisu izašle iz njegove radionice, barem na prvi pogled. Umjesto ranije uobičajenih preporuka o liberalizaciji tržišta rada, MMF sada preporuča uvođenje tzv. hibridnih ugovora o radu, jer prepoznaje da bi veliki udjel ugovora na određeno mogao biti povezan s iseljavanjem (koje i oni vide kao problem), te slabom aktivacijom žena i mladih na tržištu rada. Dio komentatora veoma je negativno reagirao na ovu preporuku, pretpostavljajući kako je riječ o povećanju rigidnosti tržišta rada. Međutim, takvo shvaćanje promašuje bit prijedloga, što ćemo objasniti u nastavku.
- MMF je pronašao pozitivne stvari u donošenju novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti, poboljšanjima procesa u pravosuđu (smanjenje broja zaostalih predmeta, optimizacija broja sudova), smanjenju para-fiskalnih nameta, prvim naznakama bolje organizacije javnog zdravstva (početak smanjenja duga i optimizacija broja bolnica) i mirovinskoj reformi; na negativnosti je ukazao u dijelu fragmentiranog teritorijalnog ustroja, prespore reforme javne administracije, neefikasnog sustava socijalnih naknada, neefikasnih državnih poduzeća, prevelike mase plaća u sektoru opće države, skupoj financijskoj intermedijaciji zbog nedovoljne digitalizacije i visokih troškova naplate duga.
Opći okvir izvještaja o Hrvatskoj određen je ambicijom uvođenja eura odnosno pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu. To je pronašlo odraza u najvažnijoj rečenici izvještaja: Ključan je značajan napor usmjeren ka restrukturiranju javne administracije i reformi pravosuđa. Smanjenje dualnosti na tržištu rada i rast efikasnosti državnih poduzeća također bi poboljšali produktivnost. Sada je vrijeme za usredotočeni napredak u strukturnim područjima, dok su gospodarski uvjeti povoljni. Ako reforme ostanu nepotpune, vitalni prozor mogućnosti zatvoriti i Hrvatska neće polučiti pune očekivane koristi od planirane integracije s euro područjem.
Pogledajmo detaljnije što stoji iza MMF-ove analize i preporuka, osobito kada je riječ o dva ključna dijela – fiskalnoj politici i tržištu rada.
Fiskalna politika: nastavak konsolidacije uz promjenu strukture prihoda i rashoda
MMF je kroz usporedbe s drugim zemljama prepoznao dva ključna obilježja hrvatskog općeg proračuna te je na tom temelju formirao dvije grupe preporuka za šestogodišnju perspektivu 2019.-2024.:
- Hrvatska je na dobrom tragu s fiskalnom politikom, ali fiskalni stres je do 2014. bio tako jak, da će još mnogo godina fiskalne discipline trebati kako bi se omjer javnog duga sveo na podnošljive razine. Samo na taj način stvorit će se fiskalni kapacitet koji će jamčiti efikasne odgovore na neke buduće krize. Sljedeća tablica pokazuje da MMF preporuča («Recommended fiscal effort») bržu fiskalnu konsolidaciju od trenutačno očekivane («Staff’s baseline»), što se najbolje vidi kroz razliku omjera javnog duga između osnovne projekcije i preporučenog fiskalnog napora:
Izvor: MMF Country Report No. 19/46.
- b) MMF je pronašao da udjel mase plaća u općoj državi od 11,3% BDP-a iskače izvan svih relevantnih usporedbi, pa se zauzima za smanjenje mase plaća za oko 0,5% BDP-a radi svođenja na europski prosjek, te za povećanje državnih investicija uz bolje korištenje EU fondova. MMF predlaže šestogodišnju perspektivu za sljedeće, ne odveć velike promjene u strukturi prihoda i rashoda – nazivaju to umjereno ubrzanom fiskalnom prilagodbom. Uvođenje poreza na nekretnine dio je paketa u kojem se za pola iznosa reduciraju drugi tereti, ali se osim rashoda za plaće smanjuju i rashodi za socijalne naknade jer, smatraju u Fondu, dokazano je da ovi rashodi u Hrvatskoj nisu efikasni, te bi se boljim upravljanjem postigle znatne uštede.
Izvor: MMF Country Report No. 19/46.
Tržište rada: otklanjanje dualnosti
Evidentno je da Hrvatska na nekoliko razina ima problem s tržištem rada. Prvo, iseljavanje. Drugo, strukturni nedostatak radne snage u mnogim zanimanjima, uz još uvijek relativno visoku stopu nezaposlenosti. To je povezano s trećim: općenito niska stopa participacije radno sposobnog stanovništva, osobito među mladima i ženama (vidjeti na slikama).
Imajući na umu iskustva mnogih drugih država i rezultate istraživanja, u Fondu prepoznaju dualnost tržišta rada kao problem. S jedne strane imamo veoma rigidne ugovore o radu na neodređeno vrijeme, dok su s druge strane liberalizirani ugovori na određeno. Njihov udjel je visok i oni se najčešće primjenjuju na osobe koje dolaze s tržišta rada, osobito na mlade radnike. Takav sustav može destimulirati ulaganja u razvoj vještina i poticati iseljavanje, smatra MMF, te preporuča takozvane hibridne ugovore o radu koji bi otklonili problem dualnosti tržišta rada. Dakle, ne preporuča se zamjena postojećih ugovora na određeno hibridnima, već uvođenje hibridnog ugovora kao jedinstvenog modela koji bi otklonio dualnost tržišta tako što bi, s jedne strane, donekle liberalizirao ugovore na neodređeno, dok bi, s druge strane, ugovore na određeno učinio rigidnijima i sigurnijima za radnike.
Uz to, MMF zagovara poticaje za izdašnije subvencije – stipendije za pripravnike i naučnike, te poticaje za zapošljavanje viška zaposlenih iz javnog sektora u privatnom.
Zaključak
MMF je predložio dobro balansirane preporuke koje adresiraju dva ključna problema – nastavak fiskalne konsolidacije i dinamizaciju tržišta rada koje je postalo rak-rana hrvatskog gospodarstva. S jedne strane može se steći dojam da im nedostaje više hrabrosti u traženju poreznih rasterećenja i konkretizacije koncepta povećanja efikasnosti državnih poduzeća (privatizacije). MMF je u ovim segmentima donekle modificirao prevladavajuću doktrinu iz devedesetih i priklonio se rješenjima za koja procjenjuje da imaju praktičnu političku provedivost. Druga strana će primijetiti da se sada na mala vrata i dalje predlažu stare ideje, jer bi provedba predloženog plana dovela do smanjenja socijalnih naknada i liberalizacije tržišta rada. To možda jest na tragu javnog interesa, ali sigurno nije na tragu interesa skupina koje bi ovim promjenama bile pogođene. Važno je primijetiti da u traženju srednjeg puta sve ključne boljke hrvatskog gospodarstva ostaju jasno istaknute. Provedba preporuka u ovom obliku vrlo bi vjerojatno već u srednjem roku ubrzala gospodarski rast. A to je krajnji cilj zbog kojeg ovakvi dokumenti postoje.