Jedna od najraspravljanijih tema među ekonomistima, bankarima i financijašima posljednjih mjeseci jest koliko dugo i koliko jako središnje banke trebaju podizati kamatne stope prije nego se inflacija svede u prihvatljive okvire te koliku žrtvu po pitanju rasta BDP-a i tržišta rada je prihvatljivo podnijeti za ispunjenje tog cilja.
Središnji bankari koji donose odluke o tim pitanjima tradicionalno se dijele na ‘jastrebove’ i ‘golubove’. Jastrebovi daju visok prioritet borbi protiv inflacije i spremni su za nju platiti višu cijenu po pitanju BDP-a i nezaposlenosti, dok golubovi veći naglasak stavljaju na podržavanje ekonomske aktivnosti i zaposlenosti, pa i po cijenu inflacije koja je nešto viša od ciljane.
Kako prepoznati jastreba?
U Upravnom vijeću Eurosustava sjedi šest članova Izvršnog odbora ECB-a i 20 guvernera nacionalnih središnjih banaka zemalja koje su uvele euro. Ti ljudi rotacijskim sustavom glasovanja donose sve odluke po pitanju monetarne politike europodručja.
Među njima, barem javno, ne postoji jasna podjela tko je jastreb, a tko golub, no iz medijskih istupa dosta se toga može iščitati. Primjerice, ovaj nedavni istup guvernera središnje banke Belgije u kojem navodi da za njegov glas za zaustavljanje rasta kamatnih stopa neće biti dovoljna samo inflacija koja opada u smjeru ciljanih 2 posto, već uz to želi vidjeti i usporavanje rasta plaća diljem Eurozone, svakako se može klasificirati kao ‘jastrebski’.
Sukobljeni ciljevi
Pitanje jastrebova vs. golubova pitanje je osobnih preferencija jer i niska inflacija i rast BDP-a (odnosno niska nezaposlenost) važni su ciljevi ekonomske politike, nažalost često sukobljeni. Legitimno je stoga pitanje kako i zašto je jedan centralno-bankarski jastreb usvojio baš takve poglede na ekonomsku politiku, a ne one koje bi ga klasificirale kao goluba, i obratno.
Upravo tim pitanjem bavili su se Michael Bordo sa Sveučilišta Rutgers i Klodiana Istrefi iz središnje banke Francuske u radu koji je nedavno objavljen u znanstvenom časopisu Journal of Monetary Economics. Nalazi koje su pronašli izuzetno su zanimljivi.
Analiza se bazirala na članovima američkog Feda, tj. Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC) koja donosi odluke o monetarnoj politici u SAD-u. Pokazalo se da preferencije o ekonomskoj politici članova središnjih bankara ovise o njihovom obrazovanju, ideološkoj pripadnosti i osobnim iskustvima.
Ekonomisti vs. pravnici, privatni vs. javni sektor
Analiza je pokazala da su članovi s iskustvom iz branše ekonomije i financija skloniji biti jastrebovi, dok su oni s iskustvom u pravu ili politici skloniji biti golubovi. Osim toga, članovi koje su imenovali republikanski predsjednici češće imaju jastrebske poglede na ekonomsku politiku od onih koje su imenovali Demokrati, a članovi koji su prethodno radili u privatnom sektoru imaju tendenciju biti jastrebovi znatno češće od onih koji su radili samo u akademskoj zajednici ili javnom sektoru.
Velikog utjecaja ima i sveučilište na kojem su članovi FOMC-a završili visoko obrazovanje. Diploma na instituciji povezanoj s čikaškom školom ekonomske misli (npr. Chicago School of Economics) vrlo vjerojatno znači da će osoba imati jastrebske poglede na ekonomsku politiku, dok će golubovi češće dolaziti sa sveučilišta povezana s kejnezijanskim pogledom na ekonomiju.
Osobno iskustvo inflacije
Analiza također otkriva da osobna iskustva članova Odbora također utječu na njihove preferencije monetarne politike. Članovi koji su se rodili u razdoblju visoke inflacije ili su ju iskusili u formativnim godinama života češće su jastrebovi. S druge strane, središnji bankari koji su u ranim fazama života iskusili razdoblja visoke nezaposlenosti imaju tendenciju biti golubovi, pogotovo stariji članovi koji su rođeni tijekom Velike depresije. Nadalje, članovi koji dolaze iz država s visokom razinom ekonomskih nestabilnosti češće su fleksibilniji u svojim preferencijama ekonomske politike.
Medijsko izvještavanje i politička klima utječu na odluke
Pokazalo se također da vanjski čimbenici, poput medijske pokrivenosti gospodarskih pitanja i politička klima, također mogu utjecati na proces donošenja odluka središnjih bankara. Članovi Odbora osjetljiviji su na medijsko izvještavanje o gospodarstvu u uvjetima ekonomskih neizvjesnosti, što dovodi do češćih konsenzusa u donošenju odluka među članovima. Osim toga, politička klima može utjecati na odluke Feda, pri čemu su članovi koje su imenovali republikanski predsjednici skloniji favorizirati jastrebsku politiku kada je demokrat u Bijeloj kući, i obrnuto.
Zaključno
Premda je ova analiza napravljena na uzorku članova tijela američkog Feda, njeni nalazi mogu poslužiti i za razumijevanje donošenja odluka tijela drugih središnjih banaka, uključujući i ECB-a. Donošenje odluka o monetarnoj politici rezultat je složenog međuodnosa između osobnih iskustava, ideologija, profesionalnih pozadina većeg broja ljudi te šireg ekonomskog i političkog konteksta unutar kojeg središnje banke djeluju.
Jedan od najzanimljivijih nalaza analize je utjecaj promjene članova Odbora na proces donošenja odluka. Naime, odlazak istaknutog jastreba ili goluba iz članstva može dovesti do značajne promjene u političkom stajalištu preostalih članova ako se imenuju novi članovi s drugačijim preferencijama. To naglašava koliko je važna pozicija predsjednika središnje banke i njegov (njen) potencijal da oblikuje smjer monetarne politike.
Dr. sc. Tomislav Globan je izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na istoj instituciji nositelj je kolegija Makroekonomija EU i Ekonomska politika EU te je voditelj istraživačkog centra MacroHub. Stavovi autora ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen.