Vijest da je realna potrošnja u maloprodaji u Hrvatskoj u kolovozu pala po prvi od izlaska iz korona-krize, nije naročito uzbudila javnost i medije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realni promet od trgovine na malo u kolovozu 2022. pao je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je u kolovozu ove godine u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno pao za 0,2% (na mjesečnoj razini odnosno u odnosu na srpanj 2022. pad je iznosio 1%), što je prvi pad nakon 18 mjeseci kontinuiranog i prilično snažnog rasta.
Slika 1.
Izvor: DZS, obrada autora
U nominalnim iznosima promet i dalje raste, ali kada to korigiramo za stopu rasta maloprodajnih cijena dolazimo do navedenog pada od 0,2%. Uzrok realnoga pada očigledno je visoka inflacija, no i prethodnih nekoliko mjeseci stopa inflacije bila je na sličnim razinama, pa nije došlo do realnog pada potrošnje (o tome više dalje u tekstu).
Drugim riječima, stopa nominalnog rasta potrošnje u maloprodaji je počela padati pa je tako u kolovozu iznosila 14,8% y-o-y, dok je u prethodna 3 mjeseca prosječna stopa rasta bila preko 19 posto. Hoće li se ovaj trend usporavanja nastaviti ostaje za vidjeti, ali naznake da to nije bio samo jednokratni pad vidimo iz podataka iz sustava fiskalizacije koje nam stižu u gotovo realnom vremenu.
Porezna uprava tako je objavila nove mjesečne podatke koji uključuju i netom završeni rujan (posljednji podaci DZS-a su za kolovoz) pa pogledajmo što nam govore novi podaci iz sustava fiskalizacije. Na slici 2 prikazani su podaci o iznosu fiskaliziranih računa u ovoj godini u usporedbi s istim mjesecima prethodne godine, kao i prateće godišnje stope promjene.
Slika 2.
Izvor: Porezna uprava, obrada autora
Iznos fiskaliziranih računa u rujnu ove godine iznosio je 24,2 milijarde kuna, što je za 4 milijarde kuna ili 19,9% više nego u rujnu prošle godine. To je prilično snažan rast unatoč visokoj inflaciji (stopa inflacije niža je od toga), no ono što se uočava na gornjoj slici je da stope nominalnog rasta postaju sve niže. Primjerice, u drugom kvartalu, odnosno u mjesecu travnju, svibnju i lipnju, godišnje stope rasta iznosile su preko 30 posto, da bi u srpnju nominalni rast iznosio 27,7%, u kolovozu 20,8%, a rujnu spomenutih 19,9%.
I broj izdanih računa raste, ali s također vidljivim uzorkom usporavanja: u rujnu ove godine broj izdanih računa bio je veći za 4,4% nego u rujnu prošle godine, dok je ukupno gledano u prvih 9 mjeseci ove godine izdano 12% više računa nego u istom razdoblju lani.
Navedeni podaci o broju i iznosu fiskaliziranih računa sugeriraju kako je realni gospodarski rast u Hrvatskoj i dalje prisutan, ali stope rasta postaju sve manje.
Pogledajmo sada i samo iznose fiskaliziranih računa u trgovini na malo (NKD 47). U rujnu je u trgovini na malo fiskalizirani promet iznosio gotovo 11 milijardi kuna, što je za 15,3% više nego u rujnu prošle godine.
Slika 3.
Izvor: Porezna uprava, obrada autora
Na slici vidimo da su nominalne stope rasta prometa u ljetnim mjesecima bile nešto niže nego u drugom kvartalu, ali ne i značajno niže. Ipak, ako u obzir uzmemo inflaciju, tada razlika postaje značajna. Naime, stopa inflacije u Hrvatskoj od početka godine konstantno je rasla na godišnjoj razini, a naročito je to slučaj s podindeksom hrane i bezalkoholnih pića koji nam u ovom smislu vjerojatno zornije pokazuje pravi porast cijena u trgovini na malo (jer značajan dio potrošnje u maloprodaji otpada na hranu i piće). Na slici 4 vidimo kako je harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) u kolovozu porastao za 12,6% u odnosu na isti mjesec lani, a podindeks hrane i bezalkoholnih pića za čak 18,8%. I dok se stopa ukupne inflacije stabilizira na oko 12 posto y-o-y zadnjih mjeseci (ali je puno viša nego u proljetnim mjesecima!), indeks cijena hrane i pića samo nastavlja rasti.
Slika 4.
Izvor: Eurostat
Dakle, imamo situaciju da nominalne stope rasta prometa u maloprodaji počinju opadati, a inflacija sustizati – pa i prestizati – navedeni nominalni porast prometa, što je u konačnici dovelo do prvog realnog pada u trgovini na malo (podatak s kojim smo i započeli ovaj tekst). I to je se dogodilo na vrhuncu izvrsne turističke sezone, što je dodatan razlog za zabrinutost.
Ovo su prve naznake osjetnog usporavanja realnog gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Rast BDP-a u trećem kvartalu vjerojatno je bio solidan, ali realne stope rasta iznad 7 posto, kao što su bile u prvoj polovici godine, stvar su prošlosti. Sada će i svaki pozitivni rast narednih kvartala biti veliki uspjeh, jer u Europi se stanje već značajno pogoršalo: realna potrošnja u maloprodaji u EU je već 3 mjeseca u padu, a u zemljama poput Danske, Njemačke, Nizozemske ili Finske minusi već dosežu velikih 4, 5, 6 pa i više posto u odnosu na iste mjesece lani. Hrvatska se do sada dobro držala, no sada očito kreću izazovnija vremena i na to se treba pripremiti. Ipak, uz malo sreće i pameti imamo šanse da i kroz nadolazeću recesiju, kao i kroz korona-krizu, barem u relativnoj usporedbi, prođemo dobro.