Kvartalni poslovni rezultati burzovnih kompanija važni su jer daju uvid u poslovanje vitalnog dijela ekonomije. Takvi se rezultati preslikavaju i na vrijednost samih kompanija, a ako impliciramo da tržište realno vrednuje same kompanije, onda tržišna kapitalizacija (cijena) predstavlja i iskaz vrijednosti kompanija.
To je još važnije kada se radi o bankama. Njihovi rezultati pružaju jedinstvenu perspektivu. Govorimo li o potrošačkom sentimentu, banke kroz potražnju za kreditima najbolje vide kako ide potrošnja. Ako pak govorimo o poduzećima i čitavim industrijama, njihov puls se osjeća kroz potražnju za kreditima za investicije i likvidnost.
Kretanje indeksa cijena dionica banaka
Prvo pogledajmo kretanja MSCI indeksa kao referentnog indeksa za banke i financijsku industriju po velikim geografskim područjima. Pogledat ćemo i referentne MSCI indekse za tržišta cijelih područja i svijet (MSCI CWI).
Tablica 1. Promjene u vrijednosti indeksa u posljednje četiri godine, iznosi promjena u %
Izvor: prema MSCI, pristupljeno 9.5.2022.
* u 2022. godini mjeri se promjena od početka godine do kraja travnja, dok su za ostale godine vrijednosti uzete kao cjelogodišnje promjene
Gornja tablica prikazuje stope promjene godinu na godinu u financijskom sektoru za velika područja: Europu, Kinu i SAD. Ujedno je dodan podskup financijskog sektora, bankarski sektor, kao i indeks kojeg MSCI drži kao najvažniji (tzv. flagship), a to je MSCI ACWI. Da bi tablica imala jasnije tumačenje, napravljen je i indeksni pogled tako da je 2018. godina uzeta kao početna točka (indeks = 100).
Iz gornje tablice globalnih reprezentativnih indeksa vidljivo je da europski bankarski indeks ima ispodprosječan rezultat u odnosu na svijet (MSCI Europe Banks vs MSCI World Banks).
Možemo promatrati i širi skup, tj. cijelu financijsku industriju koja, osim banaka, uključuje i npr. osiguravatelje. Vidimo da je europski financijski indeks također ispod razine svjetskog indeksa. No, najslabiji rezultat isporučio je kineski financijski indeks za kojeg je 2021. bila ključna. U toj godini se dogodila velika kriza s kineskim nekretninskim divom Evergrandeom, o čemu ste mogli čitati na Ekonomskom labu. Ta kriza je u ljeto 2021. imala za posljedicu oštar pad cijena željeza i drva, no do kasne jeseni 2021. pokazalo se da je pad bio privremenog karaktera.
Najimpresivniji rezultat isporučila je vodeća svjetska ekonomija – američka, i to ne samo u financijskom sektoru, već i ukupno, što je bilo osobito vidljivo u godini oporavka 2021. Naime, uz indekse velikih geografskih područja iz financijskog sektora prikazani su i opći MSCI indeksi koji prikazuju izvedbu cjelokupnog tržišta Europe, SAD-a i Kine, kao i cijelog svijeta. I ovdje su prisutne iste tendencije kao i kod najpoznatijih indeksa za SAD (S&P 500) te Europu (Stoxx 600). Ipak, izvedba europskih indeksa manje je loša od američke u 2022. godini.
Ono što vrijedi za Europu, ali i za svijet, je da je bolje držati cijeli financijski sektor u portfelju nego samo banke. Da se poigramo riječima: osiguranje je dobro osiguranje.
Tržišna kapitalizacija banaka
Sljedeće dvije tablice pokazuju koliki je bio pad iznosa tržišne kapitalizacije za 20 najvećih banaka što svijeta, a što Europe.
Tablica 2. Promjene u tržišnoj kapitalizaciji od početka 2022. godine za najvećih 20 banaka svijeta po iznosu tržišne kapitalizacije, prikaz po zemljama, iznosi u milijardama USD
Zemlja | Tržišna kapitalizacija za TOP20 najvećih banaka svijeta za 2021. | Tržišna kapitalizacija za TOP20 najvećih banaka svijeta na 8.5.2022. | Promjena vrijednosti od početka godine | Postotna promjena od početka godine |
Australija | 123,75 | 123,61 | -0,14 | -0,1% |
Kanada | 380,48 | 351,83 | -28,65 | -7,5% |
Kina | 846,71 | 853,88 | 7,17 | 0,8% |
Indija | 110,71 | 96,24 | -14,47 | -13,1% |
S. Arabija | 168,48 | 211,13 | 42,65 | 25,3% |
Ujedinjeno Kraljevstvo | 125,66 | 128,96 | 3,30 | 2,6% |
SAD | 1.636,06 | 1.317,38 | -318,68 | -19,5% |
Ukupni zbroj TOP20 svijeta | 3.391,84 | 3.083,03 | -308,81 | -9,1% |
Izvor: vlastita obrada prema Companies MarketCap, pristupljeno 8.5.2022.
Tablica 3. Promjene u tržišnoj kapitalizaciji od početka 2022. godine za najvećih 20 banaka Europe po iznosu tržišne kapitalizacije, prikaz po zemljama, iznosi u milijardama USD
Zemlja | Tržišna kapitalizacija za TOP20 najvećih europskih banaka za 2021. | Tržišna kapitalizacija za TOP20 najvećih europskih banaka na 9.5.2022. | Promjena vrijednosti od početka godine | Postotna promjena od početka godine |
Finska | 42,10 | 34,99 | -7,11 | -16,9% |
Francuska | 146,65 | 115,51 | -31,14 | -21,2% |
Njemačka | 25,28 | 19,95 | -5,33 | -21,1% |
Italija | 79,81 | 55,95 | -23,86 | -29,9% |
Nizozemska | 56,16 | 36,85 | -19,31 | -34,4% |
Rusija | 98,67 | 40,13 | -58,54 | -59,3% |
Španjolska | 111,00 | 104,34 | -6,66 | -6,0% |
Švedska | 20,60 | 16,34 | -4,26 | -20,7% |
Švicarska | 79,81 | 71,61 | -8,20 | -10,3% |
Ujedinjeno Kraljevstvo | 262,23 | 241,74 | -20,49 | -7,8% |
Ukupni zbroj TOP20 Europe | 922,31 | 737,41 | -184,90 | -20,0% |
Izvor: vlastita obrada prema Companies MarketCap, pristupljeno 9.5.2022.
Možemo vidjeti da je tržišna kapitalizacija najvećih banaka svijeta danas više nego 4 puta veća od najvećih europskih banaka te da je pad tržišne kapitalizacije najvećih europskih banaka iznosio 20%, dok je top 20 svjetskih imalo pad za malo više od 9%. Rezultat bi sigurno bio bolji za svijet da ga ne kvari rezultat američkih banaka koje se nalaze u TOP 20 svijeta, pa primijetite da je ovogodišnji američki pad gotovo kao europski – 19%.
Nakon rasta globalnih geopolitičkih rizika najveće američke bankesuizvijestile svoje poslovne rezultate za prvi kvartal ove godine koji su podbacili najviše zbog zastoja u poslovanju u investicijskom dijelu, dok se u kreditnom dijelu banke moraju početi pripremati za iskazivanje rezervacija za moguće gubitke zbog povećanja rizika od kvarenja kreditnog portfelja. Ti rizici rastu s usporavanjem ekonomskih aktivnosti, kao i s mogućim težim oblicima poput recesije ili stagflacije. Neke od europskih banakaimaju otežanu situaciju i zbog poslovnih operacija u Rusiji.
Prije nego nastavimo s analizom europskih banaka valja istaknuti kako australske banke imaju vrlo mali pad. Pritom dvije saudijske banke dominiraju rastom tržišne kapitalizacije u TOP 20 svjetskih banaka. Ovo naravno nije neobično znajući za kretanja cijena nafte. Naime, rast tržišne kapitalizacije saudijskih banaka ilustira njihovu usku ovisnost o naftnom biznisu, a s obzirom na korist koju saudijski proizvođači imaju od rasta cijena nafte na svjetskom tržištu ne treba čuditi da se taj efekt prelio i na cijene dionica saudijskih banaka.
Za razliku od Kine, indijske banke u top 20 imaju nemali pad. Po objavi rezultata drugog kvartala i razvoja situacije s dugotrajnim lockdown-om zbog koronavirusa u Kini mogući su i drukčiji rezultati, no to je zasad u domeni hipoteze.
Europske banke imaju uglavnom dvoznamenkast pad. Izuzet ćemo Rusiju iz komentara, pa ćemo nakratko spomenuti kako samo španjolske i britanske banke nemaju dvoznamenkast pad. Možemo špekulirati da razlog manjem padu britanskih od ostalih europskih banaka leži u manjoj izloženosti rusko-ukrajinskoj situaciji, no ne možemo to sa sigurnošću tvrditi.
Od ostalog, treba izdvojiti zamjetan pad talijanskih divova (Intesa i UniCredit) te nizozemskog ING-a. Detaljan prikaz po bankama svijeta i Europe dan je na kraju teksta.
Hoćemo li pak sve ili većinu toga što Europu razlikuje od ostatka svijeta pripisati geopolitici (energetici) možda je ipak manje bitno od jedne ilustrativne činjenice koja pokazuje (europski) manjak razumne prosudbe, a ona glasi da je jedna velika europska bankajoš u siječnju razmišljala o kupnji ruske banke, a sad napušta i već uspostavljenu operaciju na tom tržištu.
Za kraj, sada se kao velika pogreška pokazuje izjava ECB-akrajem listopada prošle godine da inflacije nema (prolazna je). Nakon „zagledanja u dušu“. u svibnju je ECB priznao da je napravio ispit savjestite je prikazao razloge svojih prognostičkih pogrešaka. Strateške pogreške u energetici nećemo nabrajati, jer nije ni pošteno sve to pripisivati rezultatu najvećih banaka, no pogreške na strateškim razinama, bilo političke (fiskalne), bilo monetarne vlasti, svakako utječu na poslovanje, ne samo banaka, nego na život svih nas. Ostaje nam nada da će slijetanje, kako kaže Jerome Powell, guverner FED-a, ipak biti mekše.
Prilog. Prikaz promjena tržišnih kapitalizacija najvećih svjetskih banaka svijeta i Europe
Redni broj | Banka | Zemlja | Tržišna kapitalizacija na 8.5.2022. u mlrd USD | promjena cijene dionice od početka godine | Tržišna kapitalizacija 2021. | Promjena vrijednosti od početka godine | |
1 | JPMorgan Chase | SAD | 363,37 | -23,5% | 474,93 | -111,56 | |
2 | Bank of America | SAD | 301,73 | -18,9% | 372,05 | -70,32 | |
3 | ICBC | Kina | 242,63 | 1,5% | 239,04 | 3,59 | |
4 | China Construction Bank | Kina | 176,88 | 1,7% | 173,94 | 2,94 | |
5 | Wells Fargo | SAD | 168,86 | -12,2% | 192,28 | -23,42 | |
6 | Agricultural Bank of China | Kina | 157,74 | 3,7% | 152,05 | 5,69 | |
7 | Morgan Stanley | SAD | 147,92 | -15,9% | 175,95 | -28,03 | |
8 | CM Bank | Kina | 143,25 | -6,6% | 153,31 | -10,06 | |
9 | Royal Bank Of Canada | Kanada | 143,1 | -5,3% | 151,11 | -8,01 | |
10 | Bank of China | Kina | 133,38 | 3,9% | 128,36 | 5,02 | |
11 | Toronto Dominion Bank | Kanada | 131,44 | -6,4% | 140,46 | -9,02 | |
12 | HSBC | UK | 128,96 | 2,6% | 125,66 | 3,30 | |
13 | Charles Schwab | SAD | 127,78 | -21,4% | 162,55 | -34,77 | |
14 | Commonwealth Bank | Australija | 123,61 | -0,1% | 123,75 | -0,14 | |
15 | Al Rajhi Bank | S. Arabija | 117,71 | 25,6% | 93,75 | 23,96 | |
16 | Goldman Sachs | SAD | 107,48 | -20,8% | 135,78 | -28,30 | |
17 | Citigroup | SAD | 100,24 | -18,2% | 122,53 | -22,29 | |
18 | HDFC Bank | Indija | 96,24 | -13,1% | 110,71 | -14,47 | |
19 | The Saudi National Bank | S. Arabija | 93,42 | 25,0% | 74,74 | 18,68 | |
20 |
|
Kanada | 77,29 | -13,1% | 88,91 | -11,62 | |
UKUPNO | 3083,03 | -9,1% | 3391,84 | -308,81 |
Redni broj |
|
Zemlja | Tržišna kapitalizacija na 9.5.2022. u mlrd USD | promjena cijene dionice od početka godine | Tržišna kapitalizacija 2021. | Promjena vrijednosti od početka godine | |
12 |
|
UK | 125,72 | 0,4% | 125,18 | 0,54 | |
28 | BNP Paribas | Francuska | 64,95 | -18,6% | 79,74 | -14,79 | |
34 | UBS | Švicarska | 55,35 | -1,6% | 56,26 | -0,91 | |
44 | Santander | Španjolska | 47,91 | -11,9% | 54,36 | -6,45 | |
50 | Sberbank | Rusija | 40,13 | -59,3% | 98,67 | -58,54 | |
55 | Lloyds Banking Group | UK | 37,53 | -13,7% | 43,48 | -5,95 | |
56 | Intesa Sanpaolo | Italija | 37,44 | -22,1% | 48,08 | -10,64 | |
58 | ING | Nizozemska | 36,85 | -34,4% | 56,16 | -19,31 | |
57 | Nordea Bank | Finska | 34,99 | -16,9% | 42,10 | -7,11 | |
64 | Crédit Agricole | Francuska | 31,62 | -22,3% | 40,69 | -9,07 | |
65 | Banco Bilbao Vizcaya Argentaria | Španjolska | 31,46 | -13,0% | 36,14 | -4,68 | |
66 | Barclays | UK | 31,13 | -28,4% | 43,48 | -12,35 | |
72 | NatWest Group | UK | 27,22 | -17,6% | 33,04 | -5,82 | |
79 | CaixaBank | Španjolska | 24,97 | 21,8% | 20,50 | 4,47 | |
86 | Standard Chartered | UK | 20,14 | 18,2% | 17,04 | 3,10 | |
87 | Deutsche Bank | Njemačka | 19,95 | -21,1% | 25,28 | -5,33 | |
89 | Société Générale | Francuska | 18,94 | -27,8% | 26,22 | -7,28 | |
92 | UniCredit | Italija | 18,51 | -41,7% | 31,73 | -13,22 | |
97 | Swedbank | Švedska | 16,34 | -20,7% | 20,60 | -4,26 | |
98 | Credit Suisse | Švicarska | 16,26 | -31,0% | 23,55 | -7,29 | |
UKUPNO | 737,41 | -20,0% | 922,31 | -184,90 |