Što stoji iza potpunog oporavka potrošnje ove godine

Objavljeno

Ilustracija: Željko Badurina

Ad
Ad

Korona-kriza je ažurno praćena na Labu. O potrošnji, kao najvažnijoj sastavnici BDP-a i generatoru gospodarskih kretanja, pisali smo u više navrata (vidi npr. tekst o padu potrošnje za vrijeme lockdown-a u proljeće prošle godine, zatim tekst o prvim znacima oporavka potrošnje, tekst o kretanju potrošnje kroz cijelu 2020. itd.).

Sada, pak, konačno možemo reći i ovo: potrošnja u Hrvatskoj ne samo da je dosegla, već je i premašila rekordne pretpandemijske razine! Naime, upravo to pokazuju mjesečni podaci Porezne uprave o iznosu fiskaliziranih računa.

U srpnju je tako iznos fiskaliziranih računa premašio 23,5 milijardi kuna, što je čak 5 milijardi kuna više nego što je fiskalizirano u srpnju prošle godine (+27,1%) odnosno 1,2 mlrd. kn više nego u srpnju 2019. (+5,5%). Mjesec za nama, po pitanju potrošnje, time je bio ne samo najbolji srpanj ikad (preciznije, otkad postoje podaci o fiskalizaciji), već je i općenito bio rekordan. Naime, najbolji mjesec dosad bio je kolovoz 2019. kada je fiskaliziran iznos od 22,8 mlrd. kn.

Na slici 1 vidimo kako je, gledano po mjesecima, potrošnja ove godine bila približno slična onoj u istim mjesecima 2019. (uz iznimku travnja, kada je bila slabija zbog uzlazne faze trećeg epidemijskog vala odnosno travanjskih postroženja protuepidemijskih mjera). Tako je, kumulativno gledano, od siječnja do srpnja ove godine iznos fiskaliziranih računa bio veći za 0,3% u odnosu na isto razdoblje 2019., odnosno za 16,2% viši nego lani.

Slika 1.

Izvor: Porezna uprava, obrada autora

A otkud dolazi ovaj rast potrošnje? Za početak, tržište rada iznimno je snažno i prema podacima HZMO-a trenutno imamo više zaposlenih nego u isto vrijeme pretpandemijske 2019., dok realne neto plaće kontinuirano ratu, baš kao i štednja stanovništva u bankama. Dakle, nije da građani nemaju što trošiti (ukupno gledajući, naravno, jer uvijek ima građana koji su u teškoj financijskoj situaciji), već je više pitanje prilike i potrošačkog pouzdanja građana u kojoj će mjeri „otpustiti kočnice“.

Zapravo, kada pogledamo samo potrošnju u trgovini na malo (NKD odjeljak 47), uočit ćemo da se ona odavno počela oporavljati. Na slici 2 vidimo kako je iznos fiskaliziranih računa u trgovini na malo već potkraj prošle godine počeo dosezati pretkrizne razine (to smo na Labu odmah uočili), dok se u toku 2021. trend intenzivirao i sada iz mjeseca u mjesec imamo nove rekorde potrošnje. Kumulativno, u prvih sedam mjeseci ove godine iznos fiskaliziranih računa u trgovini na malo porastao je za 12,1% u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno za 7,6% u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019.

Slika 2.

Izvor: Porezna uprava, obrada autora

Dakle, trgovina na malo, koja je pojedinačno gledano najvažnija djelatnost, mjesecima „vuče“ ukupnu potrošnju prema gore, no ipak je tek u srpnju ukupni fiskalizirani iznos za sve djelatnosti dosegao rekordne razine. Razlog? Potpuni oporavak turističke potrošnje u srpnju.

Naime, znamo da je turizam, ovdje promatran kroz djelatnosti smještaja i ugostiteljstva, jedna od grana gospodarstva koja je najsnažnije pogođena protuepidemijskim mjerama. U 2020. došlo je do velikog pada turističkog prometa, a prva polovica ove godine donijela je određeni oporavak: bilo je bolje nego 2020., ali i dalje značajno ispod rekordne 2019. No, sam vrhunac sezone 2021. donosi potpuni preokret: u mjesecu za nama fiskaliziran je rekordni srpanjski iznos računa u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva!

Slika 3.

Izvor: Porezna uprava, obrada autora

Iako su fizički pokazatelji (broj turističkih noćenja) u srpnju bili manji za 18 posto nego u srpnju 2019., baš kao i broj fiskaliziranih računa (-20 posto), sam iznos fiskaliziranih računa porastao je za 5 posto. Željni prilike za opustit se, odnosno same mogućnosti za potrošiti novce, turisti su očigledno odlučili potpuno „odriješiti kesu“ pa smo i uz manji broj turista prebacili rekord turističke potrošnje u srpnju.

A kad uračunamo inflaciju?

Posljednjih mjeseci cijene su nesumnjivo u porastu. To primjećuje svaki pažljiviji potrošač, ali jednako tako i službena statistika: u srpnju je indeks potrošačkih cijena porastao za 2,8% na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije u posljednjih 8 godina, tj. nismo imali takav porast cijena otkad smo se pridružili Europskoj Uniji.

Pojava više stope inflacije nije hrvatska specifičnost, dapače: to je jedna od top ekonomskih tema posljednjih mjeseci u svijetu. Urednik Laba napisao je seriju tekstova o inflaciji posljednjih mjeseci pa se zainteresirani čitatelji mogu detaljnije informirati o ovom pitanju (vidi npr. ovdje, ovdje, ovdje). Stoga ćemo preskočiti raspravu o samim uzrocima i karakteru ove inflacije (prolaznost vs. trajniji karakter viših stopa); dovoljno je konstatirati da je opći porast cijena vidljiv u službenim statistikama i da možemo deflacionirati ranije iznesene podatke iz sustava fiskalizacije.

Slika 4.

Izvor: DZS, obrada autora

Dakle, kako bismo dobili realnu usporedbu razine potrošnje u ovoj godini naspram rekordne pretpandemijske 2019. (na temelju fiskaliziranih računa), moramo izvršiti prilagodbu za rast cijena koji se dogodio u te dvije godine. Najjednostavniji način (koji je daleko od idealnog, ali je dovoljno dobar za okvirnu procjenu) je da podatke o iznosu fiskaliziranih računa za 2021. deflacioniramo pomoću indeksa potrošačkih cijena. Time ćemo isključiti efekt porasta cijena u ove dvije godine i tako dobiti realnu usporedbu potrošnje 2021. naspram istih mjeseci 2019. Upravo je to prikazano na slici 5.

Slika 5.

*Podaci za 2019. su originalni, a za 2021. originalni mjesečni iznosi korigirani su indeksima potrošačkih cijena kako bi se približno isključio efekt porasta cijena u navedenom dvogodišnjem razdoblju.
Izvori: Porezna uprava, DZS, obrada autora

Rezultat je sličan onome na slici 1, odnosno čak i kad isključimo efekt cijena, vidimo da je ukupan iznos fiskaliziranih računa u srpnju ove godine bio rekordan. Porast opće razine cijena tako nije uzrok ovogodišnjoj rekordnoj srpanjskoj potrošnji

Učinimo sada slično i za djelatnost trgovine na malo, odnosno za djelatnost pružanje smještaja i ugostiteljskih usluga. Iznos fiskaliziranih računa u trgovini na malo u 2021. deflacionirali smo podindeksom potrošačkih cijena „Hrana i bezalkoholna pića“ jer na hranu otpada značajan dio potrošnje u trgovini na malo (ne bi bilo pogrešno ni da smo uzeli glavni indeks potrošačkih cijena ili možda podindeks „Dobra“, ali odlučili smo se za podindeks „Hrana i bezalkoholna pića“ jer je među spomenutima isti najviše porastao u ove dvije godine, čime primjenjujemo konzervativniji pristup). Tako na slici 6 vidimo da se dobar dio razlike između usporedivih mjeseci 2021. i 2019. „istopio“ u odnosu na razliku koja se može primijetiti na slici 2, ali glavni zaključak opet ostaje isti: potrošnja u trgovini na malo u potpunosti se oporavila i u srpnju ove godine bila je na najvišoj razini ikad.

Slika 6.

*Podaci za 2019. su originalni, a za 2021. originalni mjesečni iznosi korigirani su podindeksom potrošačkih cijena „Hrana i bezalkoholna pića“ kako bi se približno isključio efekt porasta cijena u navedenom dvogodišnjem razdoblju.
Izvori: Porezna uprava, DZS, obrada autora

Na slici 7 pak, iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva u 2021. deflacionirali smo podindeksom „Restorani i hoteli“. U ovoj smo djelatnosti vidjeli najviši porast cijena, a za isti je odgovorna prvenstveno aktualna godina (prošle godine, zbog slabije turističke potražnje, cijene se praktično nisu mijenjale). U srpnju ove godine cijene su najviše skočile (+3,9% u odnosu na srpanj 2020., a sam smještaj +10,4%), no i kad isključimo efekt porasta cijena, opet vidimo da je iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva u srpnju ove godine dosegao rekordne razine (prethodni mjeseci bili su dosta slabiji u odnosu na iste mjesece 2019. pa ukupno cijela godina neće biti rekordna).

Slika 7.

*Podaci za 2019. su originalni, a za 2021. originalni mjesečni iznosi korigirani su podindeksom „Restorani i hoteli“ kako bi se približno isključio efekt porasta cijena u navedenom dvogodišnjem razdoblju.
Izvori: Porezna uprava, DZS, obrada autora

Zaključno

Gore prikazani podaci o potrošnji sugeriraju nam da je trenutna razina gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj iznad pretkriznih razina (razvoj situacije u građevinskom sektoru ili pak podaci o robnom izvozu gdje također bilježimo rekordne razine izvoza, dodatno osnažuju takav zaključak).

A da ovakva snažna potrošnja nije bila samo jednokratno iznenađenje, pokazuju nam podaci iz sustava fiskalizacije za prvi i drugi tjedan kolovoza. Naime, u prvom tjednu kolovozaiznos fiskaliziranih računa, u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019., porastao je za preko 10 posto u djelatnosti trgovine na veliko i malo, za nevjerojatnih 23 posto u djelatnosti pružanja smještaja i ugostiteljstva, te preko 13 posto ukupno promatrano za sve djelatnosti. Podaci za drugi tjedan kolovozapak pokazuju još veće stopa rasta: +14% u djelatnosti trgovine na veliko i malo, +23% u djelatnosti pružanja smještaja i ugostiteljstva i +16% promatrano za sve djelatnosti u odnosu na isti tjedan rekordne 2019.

Drugim riječima, očito je kako se trend rasta potrošnje nastavlja i sva je prilika kako će ovogodišnji kolovoz potući sve rekorde. Ukratko, gospodarska kriza izazvana pandemijom (tj. odgovorom na pandemiju) je iza nas odnosno započeli smo novi ciklus rasta koji ima šanse biti razmjerno spektakularan (za hrvatske okvire) u godinama ispred nas.