Mediji su se raspisali o tome da statistike pokazuju kako se smanjenje PDV-a nije prelilo na cijene roba koje su prebačene na sniženu stopu PDV-a (s 25% na 13%). Izostanak učinka je očekivan, a razlozi su anticipirani u ovom prošlogodišnjem tekstu.
Na prvi pogled, inflacija znatno usporava. Slabije upućeni promatrači mogli bi zaključiti da je došlo do utjecaja snižene stope PDV-a na usporavanje rasta cijena. U odnosu na isti mjesec prošle godine, inflacija je u siječnju iznosila svega 0,2%, dok je još u lipnju 2018. iznosila 2,4%.
Slika 1. Rast cijena potrošača
Izvor: DZS
Međutim, usporavanje rasta cijena potkraj prošle i početkom ove godine ne može se povezati s cijenama mesa, ribe, mesnih i ribljih prerađevina, voća, povrća i jaja, čiji je PDV smanjen na nižu stopu. Ukupan rast cijena u najvećoj mjeri određen je međugodišnjim kretanjem cijena energenata. Tako su cijene prijevoza u siječnju u usporedbi sa siječnjem 2018. smanjene gotovo 2%, a odjeće i obuće 1,5%. Grupa hrana zabilježila je pad cijena za svega 0,9%, iako je utjecaj zbog smanjenja PDV-a trebao biti mnogo jači.
Ipak, nije točno da je pad cijena posve izostao. Kada raščlanimo grupu hrana, pokazuje se sljedeća slika: raspon promjena cijena od siječnja 2018. do siječnja 2019. kreće se od -3,5% za meso do +4,6% za povrće.
Slika 2. Inflacija od siječnja 2018. do siječnja 2019. u okviru grupe hrana
Izvor: DZS
I dok neke stvari izgledaju logično u svjetlu promjena PDV-a (npr. pad cijena masa naspram rasta cijena kruha i žitarica), neke druge stvari očigledno ne mogu se tako jednostavno objasniti (rast cijena ribe i plodova mora iako je i na ta dobra smanjen PDV). Previše je različitih faktora koji utječu na promjene cijena, a elastičnosti potražnje nisu dovoljno velike da bi provocirale velika smanjenja cijena.
Štoviše, ni za deflaciju cijena mesa nema dovoljno dokaza da je povezana sa smanjenjem PDV-a. Naime, cijene mesa su se na svjetskom tržištu u proteklih godinu smanjile za oko 3%, točno za onoliko za koliko su pale cijene mesa koje plaćaju hrvatski potrošači (Slika 3.). Stoga je veoma teško odrediti je li na deflaciju cijena mesa utjecao PDV ili svjetska cijena mesa.
Slika 3. Indeks cijena mesa 8/2010 – 1/2019
Izvor: FAO Food Price Index
Pouka glasi da je indirektnim porezima kao što je PDV veoma teško utjecati na cijene. Ekonomisti koji zagovaraju jedinstvenu stopu PDV-a polaze od ove činjenice i upozoravaju da je za vođenje socijalne politike mnogo učinkovitije i pravednije prikupiti poreze jedinstvenom stopom (što dodatno štedi na troškovima porezne administracije), a preraspodjelu obavljati transferima čime se kupovna moć relativno najviše poveća onima kojima je najpotrebnije.