Stvarno stanje na tržištu rada u koronakrizi

Foto: Wavebreakmedia / Dreamstime

Ad
Ad

Proteklih dana u javnosti su cirkulirale pogrešne brojke o gubitku radnih mjesta u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu (-185 tisuća). No Državni zavod za statistiku brojke za srpanj objavio je tek jučer, kada su objavljeni i podaci o plaćama. Slijedi kratki pregled stanja na tržištu rada zaključno s mjesecom srpnjem.

Prosječna mjesečna bruto plaća u srpnju (isplata za lipanj) narasla je 2,5% u odnosu na isti mjesec 2019. U realnom iskazu povećanje je iznosilo 2,7% zbog toga što su cijene u međuvremenu blago pale. Pad cijena povezan je s padom cijena goriva u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U isto vrijeme, broj službeno zaposlenih osoba smanjen je za 4,6%. 1,528 tisuća zaposlenih u srpnju je za oko 73,7 tisuća manje u odnosu na srpanj 2019.

Treba imati na umu da je u ovo vrijeme prošle godine u Hrvatskoj bio zaposlen mnogo veći broj stranih radnika, prvenstveno u turizmu. Ne raspolažemo s točnim brojem, no ugrubo se može pretpostaviti da je manji „uvoz“ stranih radnika apsorbirao minimalno polovinu spomenutog broja od 73,7 tisuća. Drugim riječima, „domaći“ učinak na tržište rada mogao bi se kretati između 30 i 40 tisuća ili 2-3% smanjenja broja zaposlenih.

U prilog tome govori kretanje brojke nezaposlenih. Taj podatak može se pratiti dnevno na stranicama HZZ-a i već dulje vrijeme kreće se oko 150 tisuća. To je za oko 40 tisuća ili 32,4% više nego u srpnju 2019.

Zanimljivo je pogledati po sektorima gdje zaposlenost pada, a gdje raste. Rast broja zaposlenih unatoč krizi zabilježen je u poljoprivredi, energetici, graditeljstvu, informacijsko-komunikacijskom sektoru i zdravstvu. Najveći pad je u turizmu i ostalim uslugama. Rast broja zaposlenih u graditeljstvu za 0,5% pokazuje da se investicije ipak neće značajno smanjiti, barem ne ulaganja u nekretnine u prvoj fazi krize.