Ekonomski lab
U četvrtak smo definitivno saznali sve bitne parametre najnovijih promjena u poreznom sustavu. Usvojen je i dokument Smjernice ekonomske i fiskalne politike koji pokazuje kako se promjene uklapaju u plan državnih prihoda i rashoda do 2021. Tu ima dosta stvari koje nedostaju.… Nastavi čitati "%s"
O dubokoj pozadini aktualnih prijedloga koji se nazivaju mirovinskom reformom: nevidljive stvari treba učiniti vidljivima… Nastavi čitati "%s"
Teorijske i empirijske podloge za razmišljanje o poreznoj reformi: porezi na potrošnju unose mnogo manje distorzije u gospodarstvo od izravnih poreza kao što su porezi na dohodak i doprinosi. Negativnu vezu između oporezivanja i gospodarskoga rasta mnogo je teže ustanoviti kod poreza na potrošnju nego kod izravnih poreznih tereta kao što su oni na rad.… Nastavi čitati "%s"
U priči oko predstojećih izmjena poreza imamo posla s premijerom koji želi ispuniti predizborno obećanje o smanjenju PDV-a. Otkud odjednom, nakon 28 godina demokracije i stotina iznevjerenih obećanja, potreba jednog političara da ispuni predizborno obećanje kojeg se više nitko ni ne sjeća? Plenkoviću nasušno treba neka pobjeda. Nakon politički loše vođenog projekta Agrokor u kojem… Nastavi čitati "%s"
Šonje piše o tome kako funkcionira svjetski financijski sustav - kako odnos sve restriktivnije monetarne i ekspanzivne fiskalne politike u SAD-u preko američkih prinosa utječe na slabija gospodarstva poput Argentine i Turske. Nakon dugo godina ponovo promatramo valutne krize u nekima od vodećih ekonomija svijeta. Mehanizmi su isti kao pred 30, 40 godina… Nastavi čitati "%s"
Ivica Brkljača prikazuje progresivnost sustava poreza na dohodak kroz izračun iznosa koji poslodavac mora platiti državi ako radniku želi povećati neto plaću za 100 kuna. Dodatne uplate u proračune vlasti dramatično rastu s porastom plaća koje se želi povećati za 100 kuna.… Nastavi čitati "%s"
Što su i kako se oblikuju fiskalna pravila, kako su se mijenjala u Hrvatskoj i je li taj koncept u krizi s obzirom na upitnu političku odgovornost u slučaju njihova nepoštivanja, piše Milan Deskar Škrbić… Nastavi čitati "%s"
Rastakanje socijalne države ili države blagostanja bila je, i još uvijek je, često korištena fraza. Međutim, podaci ne daju uporišta za nju. Udjel svih izdataka za socijalne transfere u BDP-u kontinuirano raste. Brkljača stoga sumnja da je teza o rastakanju države blagostanja samo poslužila interesnim skupinama da iza nje sakriju svoje uske interese… Nastavi čitati "%s"
Funkcija fiskalne reakcije otkriva zlatni standard fiskalne politike - njen optimum. Usporedbom stvarnog deficita proračuna i deficita iz funkcije fiskalne reakcije može se točno vidjeti narav fiskalne politike. Deskar Škrbić pokazuje da je ona u novijoj prošlosti u Hrvatskoj uglavnom bila na krivoj nozi i nije služila stabilizaciji nego produbljivanju poslovnih ciklusa… Nastavi čitati "%s"
Brkljača je istražio realne opcije za rasterećenje rada u nastavku porezne reforme i pronašao ih i u porezu na dohodak i doprinosima i novom načinu obračuna olakšica za uzdržavane članove obitelji.… Nastavi čitati "%s"