Rušenje hiperinflacije u Hrvatskoj 1993.: tržište je kao voda, uvijek pronađe svoj put

Na današnji dan pred 25 godina tadašnji premijer Nikica Valentić objavio je anti-inflacijski program koji se još uvijek tumači kao jedan od najvažnijih i najkontroverznijih događaja u modernoj gospodarskoj povijesti Hrvatske. Da bi se shvatilo što je potom uslijedilo, treba razumjeti sve bitno što je toj objavi prethodilo. Esej koji se čita 20 minuta iz pera sudionika događaja, Velimira Šonje, tadašnjeg savjetnika Vlade Republike Hrvatske… Nastavi čitati "%s"

Teorije o Velikoj recesiji

Prije deset godina američko i svjetsko gospodarstvo bila je zahvatila duboka kriza, tzv. Velika recesija. Brojni ekonomisti nastojali su objasniti njezine uzroke. Oračić prikazuje niz veoma različitih teorija o Velikoj recesiji te nalazi da izbijanje krize vremenski precizno objašnjava monetaristička teorija, dok njezino produbljivanje objašnjava kejnzijanska teorija.   … Nastavi čitati "%s"

Fed i Velika depresija

Duboka kriza koja je zahvatila američko i svjetsko gospodarstvo 30-ih godina prošlog stoljeća još je i danas predmet razmišljanja i rasprava. Nasuprot tezi da je Velika depresija bila neizbježna posljedica djelovanja slobodnog tržišta, Oračić navodi istraživanja koja ukazuju na pogreške i propuste u monetarnoj politici kao njezin glavni uzrok.  … Nastavi čitati "%s"

Fed – ciljevi, moć i vanjska ograničenja

Janet Yellen je otišla s čela Fed-a, a Jerome Powell dolazi danas u 9 sati po tamošnjem vremenu. Umjesto uobičajenih personaliziranih prikaza povodom promjena na čelu institucija, Darko Oračić je napisao raspravu o moćima Fed-a. To je najvažnija tema za bivšu guvernerku i novog guvernera: je li podbačaj stope inflacije posljedica nedostatka moći ili preoprezne monetarne politike američke središnje banke? … Nastavi čitati "%s"

Zaključene brojke o inflaciji 2017. (1,3%) i što sad?

Prosječna godišnja stopa inflacije harmoniziranog indeksa cijena potrošača (HICP prema metodologiji Eurostata) za 2017. zaključena je na brojci od 1,3%. Ova je brojka malo veća od brojke prema lokalnoj definiciji DZS-a (1,1%). Usporedbe radi, HICP inflacija je u EU iznosila 1,7%, a u eurozoni 1,5%. Najviša stopa inflacije zabilježena je u Estoniji (3,7%), a najniža… Nastavi čitati "%s"

O vezi između jakog eura i niske inflacije u euro području

Objavljeno

Kako smo pisali na Labu prošli tjedan, Europska središnja banka (ECB) nije donijela nikakvu konkretnu odluku vezanu uz zaoštravanje monetarne politike usporavanjem programa otkupa vrijednosnica. Prema svemu sudeći, više detalja o budućim potezima možemo očekivati u listopadu. Iako većina analitičara očekuje da će Draghi smanjiti obujam otkupa vrijednosnica od siječnja 2018., još uvijek traje rasprava… Nastavi čitati "%s"

Uvođenje eura i inflacija: ima li mjesta za strah

Jasena Torma i Velimir Šonje prikazuju rezultat ekonometrijske analize učinka uvođenja eura na inflaciju u osam zemalja Nove Europe koje su od 2007. naovamo uvodile euro. Procesi političke i gospodarske integracije i konvergencije utječu na cijene bez obzira je li zemlja uvela euro ili ne. Zbog toga samo uvođenje eura ne može imati značajan učinak na inflaciju.… Nastavi čitati "%s"