Arhiva nejednakost - Arhivanalitika

27/02/201916/04/2026Makro

B2B2-1 Makroekonomska raspodjela: raspodjela dohotka između rada i kapitala

Nakon objave Makroekonomike I u kojoj su se bavili pitanjima stabilizacijske politike u kratkom roku, Bićanić i Deskar-Škrbić otvaraju novu seriju B2B2 o makroekonomici dugog roka tekstom o kretanju udjela rada i kapitala u ukupnom dohotku. Vrućoj temi nejednakosti i raspodjele vraćat će se nekoliko puta u seriji, ali uvijek hladno i kroz analizu brojki, kao i ovaj put: kada se u kalkulaciji uzme u obzir udjel dohotka samozaposlenih, makro raspodjela u Hrvatskoj ne pokazuje velike promjene

07/01/2019Konkurentnost, Povijest

O brzom smanjenju siromaštva u Hrvatskoj: rast kolača je važniji od toga kako se kolač dijeli

Najnoviji rezultati Ankete o dohocima kućanstava pokazuju da nejednakosti u raspodjeli dohotka stagniraju ili se blago smanjuju, dok se siromaštvo brzo smanjuje po svim osnovama. Katastrofična predviđanja o tome da će porezna reforma pogodovati samo bogatima pokazala su se neutemeljenima

29/08/2018Istaknuto, Povijest

Nejednakost kao kolesterol, dobar i loš

Scheidelova knjiga The Great Leveler dovodi do naizgled zabrinjavajućeg zaključka – velika ujednačavanja raspodjela dohotka i bogatstva kroz povijest su se događala samo uz veliko nasilje. Stoga, pazi što poželiš kada su nejednakosti u pitanju. Iako Scheidelov zaključak upućuje na prihvaćanje stanja nejednakosti raspodjela kakvo jest, nova se perspektiva gledanja na nejednakost može otvoriti ako ju počnemo promatrati kao kolesterol koji ima svoj dobar i loš sastojak

02/08/2018Istaknuto, Povijest

A sada ozbiljno o nejednakostima, plaćama, nestanku srednje klase i migracijama

U novom tekstu iz serije “Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet” Velimir Šonje kroz prizmu knjige Globalna nejednakost srpsko-američkog ekonomista Branka Milanovića raspravlja o kupovnoj moći, nejednakostima i migracijama. Traži odgovor na pitanje kako će se razriješiti aktualna ekonomska napetost koja je nastala u interakciji rasta plaća i nedostatka radne snage u mnogim zanimanjima

02/02/201830/03/2026Istaknuto, Povijest

Egalitarizam na periferiji

Je li egalitarizam odnosno egalitarni sindrom jedan od kočničara razvoja u Hrvatskoj? Ako egalitarizam postoji u svim društvima (dovoljno se sjetiti Skandinavije), zašto bi u našem i u onima sličnim nama bio percipiran kao kočnica razvoja? Vuk Vuković objašnjava da se egalitarizam manifestira različito u zemljama europske jezgre i periferije kojoj pripada i Hrvatska. Ubrzana industrijalizacija na periferiji u 20. stoljeću značila je da se mentalitet nije stigao prilagoditi (evoluirati) kao u jezgri gdje je razvoj počeo najmanje stotinu godina ranije i odvijao se sporije pa je bilo vremena za prilagodbu kroz generacije

08/01/201830/04/2026Povijest

U Hrvatskoj se dohodovne nejednakosti smanjuju

Suprotno raširenom vjerovanju, nejednakosti i siromaštvo u Hrvatskoj se smanjuju. Ivica Brkljača tumači najnovije podatke dobivene Anketom o dohotku stanovništva.

09/08/201730/03/2026Povijest

Je li Zapad u dugoročnoj stagnaciji?

Produktivnost rada i nadnice više ne rastu kao u desetljećima između 1880. i 1970. Vuk Vuković raspravlja o razlozima, o vezama s nejednakostima u raspodjeli dohotka i pruža pregled pet mogućih objašnjenja. Ni s jednim nije zadovoljan. Zbog toga najavljuje nastavak rasprave o učincima Treće (IT) industrijske revolucije.

14/04/201730/04/2017Povijest

Egalitarni sindrom otkriven među Hrvatima: hoće li zbog toga propasti?

Hrvati «pate» od egalitarnog sindroma. Rukovođeni su kulturnim normama radikalnog egalitarizma, koje je još potkraj šezdesetih godina otkrio sociolog Josip Županov. Teoriji oko koje ljevica i desnica ukrštaju tupa koplja nedostaje objašnjenje zašto su nam institucije i politike tako loše. Ključ je u interesima. Interesi slabo zavise o dominantnim društvenim vrijednostima, ali ih vrlo vješto koriste. Autoceste su najbolji primjer za to.