Sedam konkretnih preporuka za poboljšanje financiranja mikro i malih poduzeća moglo se čuti na okruglom stolu HUP-a i HUB-a, na kojem se pretreslo sve, od toga kako funkcionira tržište kredita, preko raznih poticajnih shema, do prijeloga kako povećati učinkovitost naplate i poboljšati položaj mikro i malih kada se pojavljuju kao u pravilu nezaštićeni vjerovnici u predstečajnim nagodbama
Jesu li se rast produktivnosti i realnih plaća razdvojili, kao što sugerira jedna sindikalna studija, ili su dvije veličine i dalje u korelaciji kao što sugeriraju indeksi konstruirani na temelju hrvatskih statističkih podataka?
Nakon što je pokazala razmjene neefikasnosti u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, Ahec Šonje u do sada najopsežnijoj analizi komparativno raščlanjuje ishode hrvatskog visokoškolskog sustava i pokazuje razmjere njegova zaostajanja u pogledu rezultata i efikasnosti. Pri tome Zagreb u zadnje vrijeme nazaduje, dok Split napreduje
Kratku, ali za internet format veoma dugu povijest Druge industrijske revolucije Bićanić je začinio pregledom najvažnijih izuma i inovatora. Pogled u inovativnu prošlost ponekad je nužan da bolje shvatimo današnju industrijsku dinamiku. Danas se svijet možda brže mijenja nego svijet opisan u ovom tekstu.
Ovaj tekst integrira kratke prikaze tri izvrsna istraživačka rada koja su se pojavila ovoga ljeta. Pokazuje kakva je veza između prezaduženosti u […]
Zaštita domaćih proizvođača od inozemne konkurencije intuitivno je i interesno prijemčiva ideja. Međutim, teorija komparativnih prednosti, na koju treba podsjetiti točno 200 godina nakon što ju je David Ricardo prvi puta predstavio, pokazuje da je put u pakao često popločen dobrim željama. Zaštita može zajednici nanijeti velike štete. Stoga treba pažljivo promatrati uvjete razmjene, tehnologije i niz drugih utjecaja na međunarodnu trgovinu. To je posebno važno danas, kada u srazu ideja o protekcionizmu i globalizaciji mnoge stvari više nisu jasne kao prije.
Nakon što je u prvom nastavku postavio problem dugoročnog usporavanja rasta produktivnosti i rasta nejednakosti, Vuk Vuković u nastavku postavlja tezu da je Treća industrijska revolucija tek počela. Analogno Prvoj i Drugoj industrijskoj revoluciji, svijet tek ulazi u razdoblje ubrzanja rasta produktivnosti na temelju novih tehnologija.
Dok se svaku večer u središnjim informativnim emisijama broje turisti na naplatnim kućicama, promiče informacija da robni izvoz u realnom iskazu već neko vrijeme raste brže od turizma. O kakvom je rastu riječ, koji su njegovi uzroci i što treba učiniti da se ta vrsta rasta ojača, piše Velimir Šonje
Produktivnost rada i nadnice više ne rastu kao u desetljećima između 1880. i 1970. Vuk Vuković raspravlja o razlozima, o vezama s nejednakostima u raspodjeli dohotka i pruža pregled pet mogućih objašnjenja. Ni s jednim nije zadovoljan. Zbog toga najavljuje nastavak rasprave o učincima Treće (IT) industrijske revolucije.
U petak 4. kolovoza objavljen je moj veliki intervju u Expressu, vjerojatno najdulji intervju za novine koji sam ikada dao. Prenosim izvorni tekst uz dodatna pojašnjenja nekih tema. Nadam se da će novi dijelovi teksta biti zanimljivi i onima koji su već pročitali razgovor.
