Svijet je sastavljen od monetarnih spojenih posuda: kako su se desile valutne krize u Turskoj i Argentini

Šonje piše o tome kako funkcionira svjetski financijski sustav – kako odnos sve restriktivnije monetarne i ekspanzivne fiskalne politike u SAD-u preko američkih prinosa utječe na slabija gospodarstva poput Argentine i Turske. Nakon dugo godina ponovo promatramo valutne krize u nekima od vodećih ekonomija svijeta. Mehanizmi su isti kao pred 30, 40 godina

Je li kuna stvarno precijenjena?

Teza o precijenjenosti stara je koliko i kuna. Deskar Škrbić analizira brojne odrednice realnog tečaja i ne pronalazi argumente u prilog precijenjenosti. Izgleda da postojeći tečajni režim omogućava postizanje ravnotežnog tečaja. To je osobito važno u svjetlu mogućih razgovora o paritetu tečaja pri ulasku u ERM 2.

O “pogrešnom” tečaju i zašto nam izvoz raste

Raširilo se pogrešno mišljenje da je rast turizma uzrokovao prijelaz deficita tekućeg računa platne bilance u suficit. Najvažniji doprinos došao je od rasta robnog izvoza, čemu su ključan doprinos dali ulazak u EU, oporavak gospodarstva Unije i pad realnog tečaja kune. Od početka krize realni tečaj je deprecirao mnogo više od nominalnog, što ukazuje na mogućnost prilagodbe vanjskih uvjeta konkurentnosti bez promjena nominalnog tečaja koje izazivaju prevelike troškove.

Hrvatski turistički bum: dolazi li virus nizozemske bolesti

Analizom Milana Deskara Škrbića o opasnosti od nizozemske bolesti otvara se nova Labova rubrika “Šira slika”. Svrha dubljih analiza o gorućim pitanjima ekonomske politike je pokretanje rasprave i nuđenje mogućih rješenja. Deskar Škrbić analizira odnos realnog tečaja, prihoda od turizma i deindustrijalizacije te ne pronalazi simptome nizozemske bolesti. Međutim ne isključuje njezin skori početak ako se turistički bum nastavi. Predlaže dva povezana rješenja: formiranje posebnog fonda i fiskalni suficit.