Jedan od najčitanijih tekstova u cijeloj godini. Sjetit ćete se podizanja osnovice za obračun doprinosa direktorskih plaća. Regulacija se ponekad na apsurdne načine primjenjuje u situacijama koje regulator nije zamislio. Vlasnik-direktor-radnik u jednoj osobi nije toliko rijetka, ali je čudna kategorija. Šonje ju je usporedio sa Schroedingerovom mačkom, metaforom koja opisuje jedan od glavnih rezultata u kvantnoj fizici, prema kojem mačka skrivena u kutiji može biti i živa i mrtva.
Tatjana Korceba-Huić na Labu ponekad piše o javnoj nabavi kojom se bavi. Ti tekstovi uvijek zasluže veliku pažnju. Iako su građani pasivni u pogledu kontrole tog velikog sustava u kojem ima svega i svačega, interes definitivno postoji.
Detaljan i vrlo osoban opis programa rušenja hiperinflacije iz 1993., u čijem je oblikovanju Šonje kao savjetnik sudjelovao. Teško je reći zašto je jedan tekst o dalekom događaju koji pripada povijesti izazvao toliki interes. Još je tekst i strašno dug. Možda zbog naslova, tržište uvijek pronađe svoj put?
U ovim pregledima smo već naglašavali da teme tržišta kapitala pobuđuju velik interes i da će ih u ovoj godini biti više. Market timing – kada kupiti, a kada prodati – je uvijek kontroverzna tema. Neki misle da je besmislena, jer market timing nije moguć. Na kraju sve to završi s previše transakcija i plaćenih naknada, jer nitko ne može tako dobro predviđati da bude uspješan u market timingu. Alajbeg je to sve lijepo opisao u tekstu povodom vrhunca ciklusa na američkom tržištu kapitala, neposredno prije nego što su se srondale burze.
Kada je Martina Dalić objavila kontroverznu knjigu o Agrokoru, Šonje je sastavio detaljan prikaz u dva nastavka u kojima je analizirao i sam slučaj Agrokor i interpretaciju koju je ponudila bivša potpredsjednica vlade. Iznimna čitanost ovog teksta ujedno je označila kraj interesa za temu Agrokora koji je nakon ovog vrhunca potonuo u zaborav, ispod radara javnosti.
Zanimljiva se rasprava vodila na Fejsbuku povodom ovih Šonjinih tekstova. Mnogo čitatelja, osobito onih liberalne orijentacije, tražilo je javnu osudu, stup srama, a ne analizu. Vjerojatno su pobrkali Ekonomski lab s nekim drugim medijima. Tako ćemo nastaviti i u novoj.