U ovotjednom pregledu o: robnoj razmjeni RH s inozemstvom u prvih 9 mjeseci 2025., rastu prodanih automobila u prvih 10 mjeseci godine, završenom IPO-u Tokića, novim jednogodišnjim trezorcima, rastu naknada za socijalnu zaštitu u EU, izglednom rušenju Trumpovih carina od strane američkog Vrhovnog suda, velikom porastu najavljenih otpuštanja u SAD-u, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prema prvim rezultatima DZS, hrvatski robni izvoz porastao je u prvih 9 mjeseci ove godine za 5,5 posto, dok je istodobno robni uvoz porastao za 4,6 posto. S obzirom na to da je „baza“ uvoza viša, saldo robne razmjene time se pogoršao za oko pola milijarde eura te je iznosio 15,1 milijardu eura prema prvim rezultatima (obično bude nešto više prema konačnim podacima kada izađu).
- Tijekom prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodano gotovo 61 tisuću novih automobila, što je 8,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Podaci za listopad pokazuju da je tijekom prošlog mjeseca registrirano 5.158 novih automobila, što je za 18,3 posto više nego u listopadu prošle godine. Najprodavanija marka u prvih deset mjeseci 2025. bila je Škoda s tržišnim udjelom od 13,6 posto; slijede Volkswagen s 12,2 posto i Opel s 9 posto. Najprodavaniji model u prvih deset mjeseci je Škoda Octavia, a slijede Opel Corsa, Volkswagen T-Cross, Renault Clio i Opel Mokka. Prema vrsti pogonskog goriva, 48,3 posto novih automobila prodanih u ovoj godini su benzinci, 36,1 posto hibridi, 12 posto dizelaši, 1,9 posto je pogonjeno plinom, a 1,6 posto su električni automobili.
- Hrvatske autoceste započele su građevinske radove na postavljanju portala za novi sustav naplate cestarine Crolibertas. Novi sustav imat će dvije mogućnosti: naplatu putem ENC-a ili ALPR tehnologije (sustav koji automatski prepoznaje, čita i tumači registarske tablice vozila čak i u teškim uvjetima poput slabog osvjetljenja ili nepovoljnih vremenskih prilika). U prvom slučaju sadašnji korisnici ENC-a morat će povezati registarsku oznaku vozila s uređajem, dok će korisnici ALPR tehnologije također morati povezati registarsku oznaku vozila s valjanim sredstvom plaćanja. Sustav bi trebao biti tehnički dovršen do kraja rujna 2026., a u punoj funkciji početkom 2027. godine, nakon tromjesečnog probnog razdoblja. Radovi su krenuli na autocesti A3, a obuhvatit će cijelu mrežu. Uklonit će se naplatne kućice, a tisuću ljudi koji sada rade na naplatnim kućicama očekuje edukacija kako bi mogli ostati raditi na novom sustavu, dio odlazi u mirovinu, a preostali će dobiti otpremnine. Novi sustav znatno će povećati protočnost prometa, osobito za teška vozila koja će morati koristiti ENC. Projekt vrijedan 80 milijuna eura bez PDV-a financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a provodi ga slovačko-češki konzorcij.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom minusu od 1,81 posto te je zaključio na 3.745,87 bodova, dok je CROBEX10 također zabilježio tjedni pad od 1,81 posto i završio na 2.387,77 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -3,33 posto koliko bilježi CROBEXkonstrukt do +1,58 posto koliko je uvećan CROBEXturist. Tjedne promjene deset najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -6,86 posto (KODT2) do +2,22 posto (PODR).
- Uspješno je prošao i treći ovogodišnji IPO na Zagrebačkoj burzi: Tokić d.d. je prikupio ukupno 23,3 milijuna eura. Više od 1.700 malih ulagatelja, uključujući oko 200 zaposlenika iz Hrvatske i Slovenije, kupilo je dionice na IPO-u. Upisano je svih milijun novoizdanih dionica te prodano 154.217 postojećih (što znači da će većinski vlasnik sada imati 71,7% udjela), pri čemu su mali ulagatelji sudjelovali s 37% ukupne ponude. Zanimljivo je kako je čak 64% malih ulagača koristilo digitalne kanale, uključujući aplikaciju M-Riznica. Konačna cijena dionice iznosila je 20,20 eura, odnosno na donjem rasponu određenom u Javnom pozivu. Uvrštenje dionica na Zagrebačku burzu očekuje se do kraja mjeseca.
- Spomenuta tri ovogodišnja IPO-a zajedno su prikupila više od 214 milijuna eura svježeg kapitala, pozicioniravši Hrvatsku među trideset vodećih zemalja svijeta po broju inicijalnih javnih ponuda u ovoj godini. Ulagači su se očito malo zasitili pa je potražnja na zadnjem IPO-u bila najmanja, što je pak za one koji su se odlučili podržati Tokić Grupu u novom investicijskom ciklusu vjerojatno dobra vijest (jer su kupili dionice po najnižoj cijeni iz raspona). Kao što sam napisao u analizi Tokića na Ekonomskom labu, ovakva situacija odnosno tempo IPO-a gotovo sigurno nije održiv, stoga vrijedi zabilježiti ove povremene bljeskove u procesu razvoja hrvatskoga tržišta kapitala.
- Od nedjelje u ponoć započinje novi krug upisa trezorskih zapisa za građane, ročnosti 364 dana i ciljanog nominalnog iznosa 1,2 milijarde eura, uz godišnju stopu prinosa od 2,6 posto. Minimalni iznos upisa po ulagatelju je 1.000 eura, pri čemu se „trezorci” kupuju uz popust, pa je minimalni iznos ulaganja zapravo 974,73 eura. I u ovom izdanju trezorskih zapisa omogućeno je reinvestiranje: odabirom opcije „Reinvestiranje” putem digitalnih kanala upisa ili prilikom upisa u poslovnicama Fine moguće je namiru novog izdanja podmiriti sredstvima koja dospijevaju 20. studenoga temeljem izdanja iz studenog 2024. godine. U nešto više od dvije godine, ovo će biti 17. izdanje državnih vrijednosnih papira koje će moći kupiti građani, od toga 14. serija trezorskih zapisa. Građani tako trenutačno drže više od 8,5 posto javnog duga.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Prema prvim procjenama Eurostata, ukupni rashodi za naknade za socijalnu zaštitu u EU u 2024. dosegnuli su 4 925 milijardi eura, što je povećanje od 6,9 posto u odnosu na 2023. Podaci pokazuju da su rashodi za socijalnu zaštitu (mirovine, zdravstvena skrb, naknade za invalidnost i sl.) činili 27,3% BDP-a EU-a, što je povećanje od 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Najveća povećanja u odnosu na 2023. zabilježena su u Estoniji (+19,5 %), Hrvatskoj (+17,8 %) i Rumunjskoj (+17,5 %), dok su najmanja povećanja zabilježena u Grčkoj (+3,2 %), Švedskoj (+3,9 %) te Italiji i Danskoj (svaka +4,3 %).
Slika 1. Rast rashoda za socijalnu zaštitu u 2024. u odnosu na 2023.
- U srijedu je u SAD-u održano saslušanje pred Vrhovnim sudom nakon što su neke kompanije i 12 saveznih država podigle tužbu protiv Trumpovog uvođenja carina. Naime, niži sudovi presudili su da je Trump prekoračio predsjedničke ovlasti kada je, pozivanjem na savezni Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), uveo carine bez suglasnosti Kongresa. Prema Polymarketu, vjerojatnost da Vrhovni potvrdi da je Trump imao pravo uvesti carine kretao se cijelo vrijeme oko 50:50, no kada je saslušanje počelo i kada su suci počeli postavljati pitanja, vjerojatnost da sud presudi u korist Trumpovih carina pala je na samo 24%. Konačnu odluku bi Vrhovni sud, navodno, mogao donijeti već do kraja ove godine.
Slika 2. Vjerojatnost da Vrhovni sud presudi u korist Trumpovih carina
- S obzirom na to da američki shutdown još uvijek traje, propušten je još jedan jobs report. Zato ulagači i analitičari (zbog nedostatka službenih statistika) sve više pažnje daju privatnim izvješćima poput ADP-ovog, a koje je pokazalo kako je nakon dva mjeseca pada u listopadu došlo do rasta broja zaposlenih u privatnom sektoru za 42 tisuće. Unatoč tome, očit je trend značajnog usporavanja na američkom tržištu rada, a što potvrđuju i mnogobrojne najave otkaza.
Slika 3. Rast broja zaposlenih u privatnom sektoru prema ADP-u, Y/y
- U listopadu je u SAD-u najavljeno preko 153 tisuće otkaza, što predstavlja porast od 183% u odnosu na rujan i 175% više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazali su podaci kompanije Challenger, Gray & Christmas. To je najviši broj najavljenih otkaza u mjesecu listopadu od 2003. i potvrđuje da je 2025. najgora godina za najave otkaze od 2009. Od početka godine ukupni broj najavljenih otkaza dosegao je 1,1 milijun, što je najviše još od razdoblja pandemije, dok su planovi zapošljavanja na najnižoj razini od 2011. godine. Kompanije poput Amazona, Targeta, Starbucksa, Delte i drugih kao razloge planiranih otpuštanja navode uvođenje umjetne inteligencije (optimizaciju poslovanja), rast troškova, pad potrošnje i sl.
Slika 4. Najave otkaza u listopadu najviše od 2003. godine
- Američki umirovljenici, invalidi i ostali korisnici Social Securityja nisu zadovoljni s najnovijim usklađivanjem njihovih primanja koje će od Nove godine iznositi 2,8% (tzv. COLA, cost-of-living adjustment). Smatraju da su stvarni troškovi života puno više porasli i da bi neki drugi modificirani oblik indeksa potrošačkih cijena, poput Consumer Price Index for the Elderly ili CPI-E, bili pravedniji. Američki CPI doista ima nekih metodoloških nelogičnosti, stoga analitičari poput Charlie Bilella dugo vremena upozoravaju na neke apsurdne stavke u CPI-ju poput cijene zdravstvenog osiguranja koja je navodno pala za 18% u zadnjih pet godina (?) dok je u stvarnosti cijena porasla preko 26% u istom razdoblju.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: S&P 500 je prvi tjedan u studenom završio u minusu od 1,6%, Dow Jones u minusu od 1,2 %, a Nasdaq u minusu od 3,0%. Tako je indeks tehnoloških dionica Nasdaq zabilježio najgori tjedan još od travnja, no unatoč tome i dalje je u plusu od preko 19% u dosadašnjem dijelu godine. S&P 500 je pak porastao za 14,4% od početka 2025., a Dow Jones za 10,4%.
- Dobra izvedba dioničkih indeksa u prvih deset mjeseci ove godine ponajviše je rezultat velikog rasta malog broja dionica. Koncentracija u S&P 500 indeksu nikada nije bila veća, koji god kriterij da pogledamo: top 10 dionica danas čini preko 40% indeksa; top 5 čini 29% indeksa; top 3 čini 22% indeksa; dok jedna jedina dionica (Nvidia) ima čak 8,6% udjela u S&P 500. Šačica Big Tech kompanija tako je i dalje odgovorna za gotovo sav ovogodišnji porast dioničkih indeksa, dok je za dobar dio dionica situacija sasvim suprotna. Tako je čak 40% dionica iz Nasdaq 100 dionica ove godine u minusu (unatoč velikom rastu indeksa); 42% dionica iz S&P 500 indeksa i preko polovice (52%) iz Russell 2000 indeksa bilježe negativne ovogodišnje prinose.
Slika 5. Postotak kompanija u indeksu čije su dionice u minusu u odnosu na početak 2025.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci DZS o indeksu proizvođačkih cijena u industriji (ponedjeljak), indeksu cijena građevnog materijala pri proizvođačima (utorak), izdanim građevinskim dozvolama te indeksu cijena u poljoprivredi (petak). U europodručju će fokus biti na podacima o kretanju industrijske proizvodnje, zaposlenosti i novoj procjeni o kretanju BDP-a. U SAD-u je glavni događaj trebao biti CPI report, ali je isti odgođen zbog shutdowna koji će potrajati još najmanje do sredine mjeseca. Od privatnih izvještaja najviše će se pratiti tjedni ADP podaci o stanju tržišta rada te NFIB indeks optimizma malih poduzeća.
___________________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Amerika inovira, Kina kopira, a Europa regulira: dokle? (Ekonomski lab)
- Ljudi i prostor: djeca s periferije (Velimir Šonje)