Tržište rada: siječanjski podaci odaslali prvu naznaku usporavanja

Objavljeno

Foto: Wavebreakmedia / Dreamstime

Ad
Ad

Preliminarni podaci o broju zaposlenih u siječnju uvijek su sezonski niži u odnosu na prosinac. Smanjenje je ove godine bilo jače izraženo nego prošle, pa je i stopa promjene broja zaposlenih u odnosu na isti mjesec prošle godine bila najniža od travnja 2021. spustivši se na 2,1%. Administrativna stopa nezaposlenosti povećala se sličnim intenzitetom kao u siječnju 2021. I dalje se kreće na nižoj razini u odnosu na prošlu godinu: stopa administrativne nezaposlenosti se u siječnju 2022. povećala na 7,8% nakon što je u prosincu 2021. bila na 7,4%, a ove godine u siječnju se povećala na 7,2% nakon što je u prosincu 2022. bila na 6,8%. Sudeći na temelju ovih podataka tržište rada i dalje izgleda dobro. Zasad nema govora o naglom preokretu trenda; riječ je tek o blagom signalu usporavanja dinamike tržišta rada što je u skladu s recentnim podacima koji pristižu iz realnog sektora. Oni potvrđuju da Hrvatska prolazi kroz zasad vrlo blagu tehničku recesiju.

Napomena: preliminarni podaci se uspoređuju s prošlogodišnjim preliminarnim podacima radi usporedivosti
Izvor: DZS, vlastita obrada

Nominalna prosječna neto plaća za prosinac isplaćena u siječnju zabilježila je uobičajen sezonski pad (ovoga puta za 0,5% u odnosu na plaću za studeni koja je isplaćena u prosincu). Prosinačkih 1050 € smanjeno je na siječanjskih 1046 €, što se uz nepromijenjenu razinu indeksa cijena potrošača (prema prvoj procjeni) prevodi u pad realne prosječne neto plaće za 0,5%. Ako se prosječna plaća promatra u odnosu na plaće isplaćene u siječnju 2022., rast iznosi 8,2%. Inflacija je bila veća na godišnjoj razini, te su realne plaće i dalje duboko u negativnoj zoni – kao što pokazuje crvena linija na sljedećoj slici.

Napomena: realna neto plaća se računa prema indeksu cijena u mjesecu u kojem su isplaćene plaće, a ne prema cijenama iz preethodnog mjeseca za koji su isplaćene plaće.
Izvor: DZS, vlastita obrada.

Međutim, treba primijetiti da se crvena linija, koja pokazuje promjene u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, uvjerljivo odbila od dna. To je posljedica usporavanja inflacije uz i dalje napeto stanje tržišta rada koje će, uz uobičajene sezonske oscilacije, i dalje gurati prosječnu plaću prema gore.

Vrlo je vjerojatno da su siječanjski podaci s tržišta rada odaslali karakterističan signal koji će obilježiti preostali dio 2023. godine. Usporavanje rasta zaposlenosti očekivan je razvoj događaja u uvjetima tehničke recesije koja bi trebala biti prevladana u drugoj polovici 2023. Zbog toga će potražnja za radom i dalje ostati na visokoj razini, a pritisak na rast plaća u kombinaciji s primirenom inflacijom postupno će dovesti do oporavka realnih plaća (kupovne moći), što će se prema kraju godine na gornjoj slici očitovati prijelazom crvene linije na pozitivno područje.