Sberbank d.d. je hrvatska banka koja je dojučer bila u većinskom vlasništvu Sberbank Europe sa sjedištem u Beču, koja je u 100%-tnom vlasništvu najveće ruske (i državne) banke Sberbank of Russia koja drži depozite više od polovine ruskih građana. Nakon sveobuhvatnih sankcija Rusiji koje su uvedene u petak 25. veljače (pregled sankcija i njihovih učinaka ovdje) grupacija je postala disfunkcionalna, nepososobna za normalno obavljanje poslovnih operacija, u strukturnoj krizi likvidnosti. Sberbank d.d. sa sjedištem u Zagrebu, koja mjereno udjelom aktive predstavlja 2,2% hrvatskog bankarskog sustava, preko noći se našla u situaciji nelikvidnosti, pod udarom klijenata koji su iz banke željeli povući sav svoj novac.
Situacija se ne odnosi samo na Sberbank u Hrvatskoj nego na cijeli europski dio grupacije sa sjedištem u Beču. U nedjelju 27. veljače regulator Europska središnja banka objavio je da će Sberbank Europe vjerojatno propasti, te je o tome obavijestio Jedinstveni sanacijski odbor (SRB – Single Resolution Board) – tijelo koje brine za sanaciju banaka u okviru bankovne unije europodručja. Hrvatska je pristupila bankovnoj uniji s trenutkom ulaska u Europski tečajni mehanizam u srpnju 2020., te je i HNB od prvog trenutka bila uključena u akciju. Znajući da slijedi duboka kriza likvidnosti, regulator HNB je od ponedjeljka 28. veljače ograničio obujam operacija banke i isplate na 7.280 kuna na dan na rok od 48 sati.
U utorak 1. ožujka u večernjim satima objavljeno je da je SRB dionio odluku o sudbini banke. Sberbank u Sloveniji prodan je Novoj ljubljanskoj banci, Sberbank u Hrvatskoj Hrvatskoj poštanskoj banci, dok bečka matica europskih poslovnih operacija Sberbank ide u likvidaciju. To znači da bivši Sberbank u Hrvatskoj i Sloveniji od danas 2. ožujka nastavlja normalno poslovati u okviru novih bankarskih grupacija, odvojeno od likvidacijskog postupka austrijske banke matice. No, klijenti matice neće izgubiti sav svoj novac. Sukladno Europskoj direktivi o osiguranju depozita i nacionalnom zakonodavstvu bit će im isplaćeni osigurani depoziti u iznosu do 100.000 € a ostali vjerovnici će pokušati naplatiti svoja potraživanja u okviru pravnog postupka koji slijedi. Nasuprot tome, bivši Sberbank u Hrvatskoj i Sloveniji od danas nastavlja normalno poslovati (točnije od podneva 2. ožujka, nekoliko jutarnjih sati je potrebno da se sve pripremi). Svi klijenti nastavljaju bez ograničenja raspolagati svojim sredstvima i otplaćivati kredite, a to otvara sljedeća pitanja:
- Kako sada izgleda nova Sberbank u Hrvatskoj?
- Je li ovo nacionalizacija banke i prema kojem je zakonskom okviru operacija provedena?
- Što nam ova operacija govori s gledišta stabilnosti bankarskog sustava?
Kako sada izgleda nova Sberbank u Hrvatskoj?
Sberbank je prema zadnjim podacima na dan 31.12.2021. imala tržišni udjel u Hrvatskoj mjereno aktivom od 2,2%, a Hrvatska poštanska banka (HPB), 5,6%, što znači da nova grupacija sada ima tržišni udjel od 7,8% te je i dalje na šestom mjestu po veličini u Hrvatskoj (mjesto koje je i ranije zauzimala HPB). HPB je prije operacije imala iznimno visoku stopu ukupnog kapitala od 25,2%, a Sberbank vrlo visoku od 19,1%. Vagani prosjek stope kapitala nove grupacije iznosi 23,8%, što i dalje predstavlja jednu od viših stopa ukupnog kapitala u hrvatskom bankarskom sustavu. Nova bankarska grupacija je kapitalno jaka i solidna, a vlasništvo nad grupacijom identično je ranijem vlasništvu nad HPB-om u kojem institucije Republike Hrvatske sudjeluju sa 75%. Ostali važniji dioničari su obvezni mirovinski fondovi.
Ovime se obistinilo predviđanje iz rafalnog gospodarskog pregleda od petka, da će regulatori problem Sberbank u Hrvatskoj riješiti “lijevom rukom”, a na tragu su bili i moji komentari koji su išli za time da u Hrvatskoj neće doći u pitanje niti depoziti i potraživanja iznad 100.000 €.
Rano je za prosuđivanje o tome kakva će biti sudbina bivše hrvatske Sberbank d.d. u okviru nove grupacije. O tome će odlučivati HPB sukladno svojim poslovnim procjenama. U osnovi su moguće tri opcije s raznim varijacijama na temu:
- Nastavak poslovanja kao neovisne banke uz re-branding.
- Spajanje s postojećim HPB-om.
- Prodaja (neposredno prije ovih događaja srpski tajkun Kostić je de facto bio zaključio posao kupnje sa Sberbank Europe i čekale su se dozvole regulatora, no u novonastalim okolnostima teško je očekivati da će se pristup toj prodaji nastaviti).
Na upravi HPB-a je zahtjevan zadatak da nadzornom odboru predloži novu strategiju i potom provede odluku, no za klijente je najvažnije da se poslovanje nastavlja u stabilnom okviru, kao da se ništa nije dogodilo. Prošli su bolje od klijenata u Austriji.
Zakonski okvir: je li ovo nacionalizacija?
Operacija je provedena sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (NN 146/2020). Regulator samo posreduje u prodaji jer je na to prisiljen kako bi sačuvao javni interes – stabilnost sustava i odvijanje takozvanih ključnih funkcija banke. Prihod od prodaje pripada vlasnicima, u ovom slučaju Sberbank Europe.
Naravno, u uvjetima kada transakciju aranžira regulator, a kupac je državna banka (a i da nije tako), javlja se opravdana sumnja da bi vlasnik mogao biti oštećen preniskom ostvarenom kupoprodajnom cijenom. Zakonski okvir predviđa rješenje za takve situacije. Provodi se neovisno vrednovanje (takozvano vrednovanje 3) u kojem vlasnik (a njega će vjerovatno zastupati likvidacijski upravitelj bečke bivše matične banke ovisno o austrijskom okviru za rješavanj takvih situacija) može pokušati dokazati da bi u slučaju likvidacije cijele grupacije (koja se provodi samo nad maticom u Beču) bolje prošao. U ovakvim operacijama nitko ne smije proći lošije nego što bi prošao u slučaju likvidacije (eng. no creditor worse off principe ili NCWO). Ako vrednovanje 3 pokaže da je HPB platila banku manje od iznosa koji bi vlasnici dobili u slučaju likvidacije, Republika Hrvatska će naknadno nadoknaditi razliku koja će nadopuniti likvidacijsku masu matice u Austriji. Time će posredno biti zaštićen interes ultimativnog vlasnika – Sberbank of Russia. Rusija će se prije ili kasnije vratiti u međunarodni pravni poredak i Sberbank of Russia će tada moći ostvariti svoje interese spram svoje podružnice u Austriji. No, to s operacijama grupacije HPB više neće imati nikakve veze, te nikakva pravna opasnost s te strane ne prijeti klijentima banke. Prerano je za detaljna pravna tumačenja, no prosuđujem da će se sve raspletati kod matične banke u Austriji i prema Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu – tijelu bankovne unije koje je donijelo ovu odluku (SRB).
Stoga je očito kako nije riječ o nacionalizaciji banke nego o dosljednoj primjeni europskog sanacijskog okvira koji je uspostavljen nakon u financijskom smislu kaotičnih financijskih godina 2010.-2014. kako bi se učinkovito čuvala financijska stabilnost.
Stabilnost sustava: pouke
Upravo smo vidjeli na djelu kako funkcionira jedinstveni sanacijski mehanizam. Hrvatskoj javnosti on do sada nije bio poznat, pa smo nešto na ovom primjeru i naučili:
- Prvo, vidjeli smo kako se brzo, gotovo preko noći, može spasiti banka čiji vlasnik – bankarska grupacija doslovce kolabira.
- Drugo, spašavanje banke je izvedeno bez angažmana sredstava poreznih obveznika i/ili sredstava jedinstvenog sanacijskog fonda (eng. Single Resolution Fund, SRF – sredstva kojima upravlja SRB u okviru SRM-a, Single Resolution Mechanisma).
- Treće, vidjeli smo kako funkcionira bankovna unija u koju smo ušli zbog ulaska u Europski tečajni mehanizam i predstojećeg pristupanja europodručju: odluke donosi Jedinstvena sanacijska uprava (SRB), ali lokalni regulatori (u ovom slučaju Hrvatska narodna banka i Banka Slovenije) u tome sudjeluju i mogu nametnuti specifična rješenja ako ona imaju smisla s gledišta stabilnosti sustava i očuvanja ključnih funkcija.
Na kraju, ako se vratimo na domaći teren, postavlja se pitanje zašto nije netko drugi kupio “Sber”, zar to ne otvara sumnju u “tržišni” karakter ove transakcije? U situaciji u kojoj se nalazimo takvo pitanje smatram izlišnim. Očito je kako se ne radi o normalnoj tržišnoj transakciji. Drugih kupaca nije moglo biti jer svi, ili većina, sada smanjuju rizike i nitko nije spreman u dva dana preuzeti banku. Nekoliko stotina kilometara odavde tutnje topovi i tenkovi u najvećoj ratnoj operaciji – agresiji – nakon Drugog svjetskog rata čiji daljnji tijek nitko nije u stanju predvidjeti. Trebalo je doslovce preko vikenda osigurati kontinuitet operacija banke jer bi likvidacija mogla poljuljati povjerenje u sustav u iznimno osjetljivom trenutku. Sberbank d.d. sa sjedištem u Zagrebu nije bila “gubitaš” – u prošloj godini je ostvarila dobit od 33,5 milijuna kuna, i HPB, ako bude dobro vodila proces u nastavku, ima priliku ojačati svoj tržišni položaj i vrijednost. Kao i uvijek, vrijeme će pokazati hoće li to doista biti tako, a ako se netko od dioničara HPB-a bude smatrao oštećenim ovom operacijom (dionica HPB-a uvrštena je na Zagrebačkoj burzi) i ako će to moći dokazati, moći će tražiti zadovoljštinu na sudu. Stabilnost je prioritet u ovakvim vremenima. A ako se pitate zašto Austrijanci nisu postupili kao Slovenci i Hrvati, odgovor je jednostavan – relativna veličina i bilančna struktura bečkog sjedišta europskih operacija Sberbank of Russia bitno je različita od operacija u Sloveniji i Hrvatskoj. Sberbank nije ni među deset najvećih banaka u Austriji i Austrijanci su mogli prepustiti sve iznad 100.000 € da se “bakču” s procesom likvidacije bez prevelikog straha zbog narušavanja povjerenja i stabilnosti sustava. Slovenski i hrvatski regulator su, sagledavajući veličinu i rizike likvidacije lokalnih Sberbanaka u kontekstu novonastalih okolnosti ocijenili da su dogovorena rješenja u ovom trenutku najbolja.