Usporedba cijena u Hrvatskoj i EU: jeftino zdravlje i stanovanje, skupa hrana

Objavljeno

Foto: Elnur / Dreamstime

Brkljača je usporedio nove podatke Eurostata o cijenama u zemljama članicama i došao do zaključka da je hrana relativno skupa dok su stanovanje i zdravlje kod nas relativno jeftini. Unatoč raširenoj percepciji, cijene u hotelima i restoranima se u ovoj usporedbi ne pokazuju osobito visoke

Eurostat je objavio zgodne grafičke prikaze o razini cijena u zemljama EU, uključujući i zemlje EEA, Island, Švicarsku i Norvešku. Razlike među zemljama su vrlo velike, što je i očekivano s obzirom da se članice EU nalaze na različitim razinama gospodarskog razvoja; znamo da viša razina razvoja sa sobom nosi i više cijene.

Tako je u 2017. razina cijena (ukupno sva dobra i usluge) bila najviša u Danskoj i Luksemburgu (41% iznad prosjeka EU), dok je istodobno bila najniža u Bugarskoj (56% ispod prosjeka EU); drugim riječima, život u Danskoj nominalno je 3,2 puta skuplji od onoga u Bugarskoj.

No, prosječna mjesečna neto plaća u Bugarskoj je 450 eura, a u Danskoj 3270 eura ili 7,2 puta više; očigledno je kako je životni standard u Danskoj viši, jer su razlike plaća znatno veće od razlika u razini cijena.

Različita razina cijena tj. „skupoća življenja“ u pojedinoj zemlji, glavni je razlog što se u međunarodnoj usporedbi životnog standarda pokazatelji prilagođavaju na famozni PPP – paritet kupovne moći (eng.Purchasing Power Parity). Jedino usporedbom tako prilagođenih pokazatelja (primjerice, GDP per capita PPP) možemo dobiti približnu relativnu (realnu) razliku u životnom standardu između dvije zemlje.

No, ovaj put ćemo se baviti samo cijenama, i to prvenstveno onima u Hrvatskoj u usporedbi s drugim članicama EU.

Na slici 1 možemo vidjeti kako je ukupna razina cijena u Hrvatskoj, koja uključuje sva dobra i usluge, na 63,7% prosjeka EU.

Slika 1: Ukupna razina cijena, EU28=100

Izvor: Eurostat

Prije 18 godina cijene u Hrvatskoj su bile na nešto nižih 57,8% prosjeka EU, no tada je čak 9 zemalja imalo nižu razinu cijena od RH. Danas pak nižu razinu cijena ima samo 5 zemalja EU: Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska.

Uočava se i blagi trend konvergencije cijena tj. danas su razlike između EU zemalja ipak nešto manje nego su bile 2000. To je u uskoj vezi s činjenicom da su nove, slabije razvijene članice u prosjeku ostvarivale (i dalje ostvaruju) više stope gospodarskog rasta od zemalja Stare Europe, što znači da dolazi i do stvarne konvergencije životnog standarda među članicama EU (ipak, razlike su još uvijek vrlo velike).

Indekse cijena možemo uspoređivati i za 11 glavnih potkategorija roba i usluga:

  • Hrana i bezalkoholna pića
  • Alkoholna pića i duhan
  • Odjeća i obuća
  • Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva
  • Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva
  • Zdravlje
  • Prijevoz
  • Komunikacija
  • Rekreacija i kultura
  • Obrazovanje
  • Restorani i hoteli

Na slici 2 možemo vidjeti kako su cijene hrane i bezalkoholnih pićau Hrvatskoj na znatno višoj razini nego što bi bilo očekivano s obzirom na stupanj razvijenosti: gotovo smo u prosjeku EU. Čak 12 zemalja članica ima niže cijene hrane i pića. Hrvatska s 96,5% prosjeka EU znatno odstupa od cijena u jednoj Poljskoj (65%) ili Rumunjskoj (62,2%).

Slika 2: Cijene hrane i bezalkoholnih pića

U kontekstu relativne skupoće hrane u Hrvatskoj, može se iznijeti argument u korist mjere iz aktualnog paketa predloženih poreznih izmjena: snižavanje stope PDV-a tj. primjena međustope od 13% na meso, ribu, voće i povrće. Za očekivati je da će time doći do korekcija cijena hrane na niže, iako ne nužno „1 za 1“. Ipak, važno je imati na umu da diferencirane porezne stope u pravilu nisu najsretnije rješenje.

Zatim imamo kategoriju Alkohol i duhan. Hrvatske cijene su na 73,3% prosjeka EU. U samo 6 zemalja cijene alkohola i duhana niže su nego u Hrvatskoj.

U kategoriji Odjeće i obuće cijene u Hrvatskoj su na 99,3% prosjeka EU te čak 12 zemalja ima niže cijene u ovoj kategoriji. Postavlja se pitanje je li opravdano da, zbog relativne skupoće, i na odjeću i obuću uvedemo nižu međustopu PDV-a? Velimir Šonje je nedavno napisao: „Kada se postavi pitanje koja bi sve dobra i usluge trebalo oporezovati nižom stopom, nakon nekog vremena doći će se do zaključka – sve. Problem diferenciranih stopa PDV-a ekonomski i etički nije rješiv. Zbog toga je najbolje imati jednu stopu PDV-a (što ujedno jako pojeftinjuje poreznu administraciju), a onda iz izdašnije prikupljenih sredstava subvencijama pomagati stvarno potrebite.“.

Cijene Stanovanja (koja uključuje vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva) su na osjetno nižoj razini od prosjeka EU: sa svega 41,9% prosjeka, Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s najnižim troškovima stanovanja.

U kategoriji Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva cijene u Hrvatskoj su na 80,9% prosjeka EU; svega 5 zemalja ima niže cijene u ovoj kategoriji.

Cijene u kategoriji Zdravlje su na 53% prosjeka EU. Iako gotovo upola niže od prosjeka, 8 zemalja EU ima niže cijene u ovoj kategoriji od onih u Hrvatskoj.

Kategorija Prijevoz, koja uključuje gorivo, kupnju osobnih vozila, održavanje i popravak motornih vozila te usluge prijevoza, u Hrvatskoj je na 84,6% prosjeka EU. Cijene su relativno visoke (9 zemalja ima niže) zbog očito (pre)visokih trošarina na vozila i gorivo.

U kategoriji Komunikacija cijene u Hrvatskoj su na visokih 90,6% prosjeka EU. 11 zemalja ima niže cijene, a u najjeftinijoj Poljskoj cijene su čak dvostruko niže od onih u Hrvatskoj.

Rekreacija i kultura je na 73,4% prosjeka EU (6 zemalja ima niže cijene), dok su cijene u kategoriji Obrazovanje na 51,9% prosjeka EU (7 zemalja ima niže cijene od hrvatskih).

Za kraj smo ostavili kategoriju o kojoj je posljednjih tjedana ponovno vođeno dosta rasprave u hrvatskoj javnosti: Restorani i hoteli. Na slici 3 možemo vidjeti kako su cijene restorana i hotela u Hrvatskoj na 73,2% prosjeka EU te da samo 5 zemalja ima niže cijene.

Slika 3: Cijene u restoranima i hotelima

 

Dakle, ne samo da u Hrvatskoj ne možemo govoriti o generalno neprimjereno visokim cijenama u restoranima i hotelima (govorimo o prosjeku, pojedinačnih „ispada“ uvijek ima), već je u posljednjih 15 godina i dinamika rasta istih u Hrvatskoj bila niža nego u drugim zemljama.

Tako su 2003. cijene u restoranima i hotelima u Hrvatskoj bile na 76,8% prosjeka EU, a čak 11 zemalja je imalo niže cijene; danas su, ponovimo, cijene na 73% prosjeka EU i samo 5 zemalja ima niže cijene u restoranima i hotelima.

Iako nam se ponekad može činiti da cijene u turizmu rastu prebrzo, tek u usporedbi s drugim zemljama možemo dobiti širu, potpunu sliku.

Za više informacije o cijenama u EU, pogledajte interaktivnu grafiku na stranicama Eurostata.