Ususret objavi podatka o BDP-u: Hrvatska u novom ciklusu gospodarskog rasta

Objavljeno

Foto: Digitalstormcinema / Dreamstime

Ad
Ad

Krajem ovoga tjedna Državni zavod za statistiku objavit će prvu procjenu o kretanju hrvatskog BDP-a u prvom tromjesečju 2021. Većina domaćih analitičara primjećuje kako je došlo do intenziviranja gospodarskih aktivnosti posljednjih mjeseci, no svi redom i dalje procjenjuju kako se i u prvom tromjesečju ove godine nastavio pad BDP-a u odnosu na isto razdoblje lani. Takvi bi rezultati bili u skladu s okruženjem jer je i u cijeloj EU, prema podacima Eurostata, BDP nastavio s padom koji je iznosio -1,8% u odnosu na isto tromjesečje lani.

Tako Ekonomski institut Zagreb, na temelju CEIZ indeksa, procjenjuje kako je godišnja stopa promjene BDP-a u prvom tromjesečju 2021. u Hrvatskoj bila i dalje negativna te je iznosila -3,7 posto. HNB-ov model brze procjene BDP-a, kao i CEIZ indeks, upućuje na intenziviranje gospodarskog rasta u prvom tromjesečju 2021., ali također procjenjuju da je u odnosu na isto razdoblje lani BDP u prvom kvartalu manji, i to za oko 2 posto. I RBA analitičari jednako tako vide rast na tromjesečnoj osnovi, ali ističu kako „navedeno još uvijek nije dovoljno da bi Hrvatska zabilježila pozitivnu godišnju promjenu realnog BDP-a“, itd.

Iako očekuju različite stope pada, očito je, dakle, kako među domaćim analitičarima vlada konsenzus da će podaci DZS-a pokazati nastavak pada hrvatskog BDP-a i u prvom tromjesečju ove godine.

Ipak, uvažavajući navedene procjene, pogledamo sami neke od važnijih visokofrekventnih pokazatelja pristiglih posljednjih tjedana. Ovako zbirno prezentirani pokazat će nam zašto možemo očekivati „pozitivna iznenađenja“ kad se u petak objave prve službene procjene o kretanju BDP-a.

Krenimo od najvažnije sastavnice BDP-a, osobne potrošnje. Potrošnja u pravilu diktira smjer i tempo kretanja BDP-a, a za njenu aproksimaciju najbolje nam služe podaci o kretanju realnog prometa trgovine na malo. Na Labu smoveć pisali kako je nakon 11 mjeseci kontinuiranog pada trend pada prometa preokrenut, te je realni promet trgovine na malo u veljači porastao za 3,8% u odnosu na isti mjesec lani. Potom je uslijedio ožujak sa spektakularnim rastom od 14,3%, a koji je tek dijelom bio posljedica niske baze odnosno pada prometa u ožujku prošle godine (-7,0%). Tako je, ukupno promatrano, u prva tri mjeseca ove godine kalendarski prilagođeni realni promet trgovine na malo porastao za 6,0% (izvorno +4,9%) u odnosu 1Q2020!

Slika 1.

Izvor: DZS

Potvrdu da osobna potrošnja zbilja raste nalazimo i u podacima iz sustava fiskalizacije, prema kojima je u djelatnosti trgovine na malo od siječnja do ožujka iznos fiskaliziranih računa porastao za 5,3%u odnosu na isto razdoblje lani. Sav porast je došao od povećanja potrošnje u ožujku (1.3. došlo je do popuštanja epidemioloških mjera) kada su građani, nakon dugih godinu dana sustezanja od potrošnje, odlučili malo „otpustiti kočnice“. Rast iznosa fiskaliziranih računa, koji se nastavio i u travnju i u dosadašnjem dijelu svibnja, nipošto nije trivijalan pa je fiskalizirani promet u trgovini na malo u prvim mjesecima ove godine nominalno veći čak i od prometa ostvarenog u prvim mjesecima pred-pandemijske 2019.

Stanje na tržištu rada bolje je od očekivanog, pa veća nezaposlenost očito nije bila prepreka oporavku potrošnje: broj zaposlenih manji je za oko 2% u odnosu na pred-pandemijske razine, dok prosječne plaće nastavljaju bilježiti pozitivne stope rasta. Bržem rastu neto plaća pomoglo je i spuštanje stopa poreza na dohodak od Nove godine, pa je tako realna neto plaća po zaposlenom u prva tri mjeseca ove godine bila veća za 3,8%u odnosu na isto razdoblje lani.

Dakle, po svemu sudeći, osobna potrošnja pozitivno je doprinijela rastu BDP-a u prvom tromjesečju. Što je s ostalim komponentama BDP-a (prema rashodnoj metodi obračuna), točnije državnom potrošnjom, investicijama i neto izvozom?

Na državnoj potrošnji se ne trebamo zadržavati jer valjda nema nikakvog spora da ista nastavlja rasti. Rashodi državnog proračuna rastu čak i brže od plana, pa je već najavljen rebalans (Na tragu poreznih prihoda možemo biti dovoljno sigurni da prihodna strana neće predstavljati problem. Poseban je izazov rashod proračuna. Od izbijanja pandemije kompletni proračun je stavljen u obranu od pandemije, naglasio je ministar financija Zdravko Marić.)

Kada govorimo o investicijama (preciznije, bruto investicijama u fiksni kapital), one se obračunavaju s pomoću metode robnih tokova upotrebom podataka o proizvodnji i uvozu kapitalne opreme te podataka o graditeljstvu. Krenimo zato s industrijskom proizvodnjom: u prva 3 mjeseca ove godine industrijska proizvodnjaporasla je za 5,7%, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda porasla za 7,7%. Za uvoz kapitalne opreme još nemamo kompletirane podatke, ali budući da je ukupni robni uvoz rastao (o čemu malo više u nastavku teksta), nemamo razloga očekivati nekakva velika negativna iznenađenja na stavci kapitalne opreme.

Građevinarstvo nastavlja ekspanziju: za ožujak još nisu dostupni podaci, no u siječnju i veljači obujam građevinskih radova porastao je za 5,7% odnosno 3,8% u odnosu na iste mjesece lani (ukupan broj izdanih građevinskih dozvolaod siječnja do ožujka 2021. u usporedbi s istim razdobljem 2020. veći je za 27,6%).

Slika 2.

Izvor: DZS

Dakle, za očekivati je i da bi bruto investicije u fiksni kapital trebale pozitivno doprinijeti rastu BDP-a. Ostaje nam još pogledati neto izvoz roba i usluga.

Što se tiče usluga, nemamo jednostavnog i dovoljno pouzdanog pokazatelja za procijeniti kako se kretao izvoz i uvoz usluga u prvim mjesecima godine; doprinos BDP-u vjerojatno je negativan zbog turizma, ali to nam i nije toliko bitno jer ova sastavnica u prvom tromjesečju tek simbolično sudjeluje u BDP-u (tablica 1.). Tek u drugom, a naročito u trećem tromjesečju, sektor usluga (prvenstveno izvoz), u koji spada turizam, značajnije određuje smjer kretanja ukupnog BDP-a.

Tablica 1. Tromjesečni obračun BDP-a (prema rashodnoj metodi, stalne cijene, referentna godina 2015.)

Izvor: DZS

Zato nam je važnije kako se kretao robni izvoz i uvoz (imaju puno veću težinu u BDP-u). Kako je hrvatsko gospodarstvo značajno uvozno ovisno, a uvoz je odbitna stavka kod obračuna BDP-a, u pravilu imamo situaciju da dobar dio pozitivnog doprinosa koji donese rast potrošnje, investicija i izvoza, bude poništen rastom uvoza roba. Je li i sada pozitivni doprinos potrošnje i investicija anuliran produbljenjem robnoga deficita?

Sudeći prema preliminarnim podacima o robnoj razmjeni s inozemstvom, odgovor je negativan. Robni izvoz u prva je tri mjeseca ove godine porastao za 8%, dok je uvoz roba porastao za 4% u odnosu na isto razdoblje lani. Time je robni deficit u prvom tromjesečju čak i smanjen te je iznosio 2,4 mlrd. eura (u 1Q2020 iznosio je 2,5 mlrd. eura).

Dakle, imamo sljedeću situaciju: Prema visokofrekventnim pokazateljima, u prvom tromjesečju rasla je osobna potrošnja, rasla je državna potrošnja, rasle su investicije u fiksni kapital, dok je doprinos neto izvoza roba bio oko nule. Kako modeli HNB-a i EIZ-a iz tih podataka procjenjuju da je BDP nastavio s padom i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, nije sasvim jasno. Objava službenih procjena o kretanju BDP-a zato bi mogla „pozitivno iznenaditi ekonomske analitičare“.

 Zaključna razmatranja

Tko je bio bliže istini te što će točno u petak prva službena procjena kretanja BDP-a pokazati, u konačnici je manje bitno. Činjenica je da je, naročito od mjeseca ožujka, ekonomska aktivnost u zemlji značajno povećana, a je li to bilo dovoljno da odmah prvi kvartal izroni u plus i tako označi kraj recesije (ili ćemo za proglašenje službenog kraja recesije morati pričekati drugi kvartal), gotovo je nevažno.

Da stvari stavimo u kontekst, sjetimo se raznih komentara o karakteru i trajanju aktualne krize gdje su mnogi govorili kako će se Hrvatska godinama čupati iz krize, kako će oporavak opet kasniti za Europom, radile su se usporedbe s prošlom krizom koja je u Hrvatskoj trajala 6 dugih godina, tvrdilo se kako nema šanse za tzv. „V“ oporavkom itd. To, nažalost, samo pokazuje kako se i dalje slabo razumije koliko su danas različite okolnosti te sama struktura hrvatske ekonomije u odnosu na stanje od prije desetak godina.

Slika 3. „V“ oporavak hrvatskog BDP-a

Izvor: HNB

Nedavno objavljeni podaci Eurostata pokazuju kako je gospodarstvo EU27 članica palo i peti kvartal zaredom u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, Hrvatska bilježi tek tri negativna kvartala (podatak za 1Q2021 očekujemo u petak) jer je u prvom kvartalu prošle godine hrvatsko gospodarstvo ostvarilo mali, ali ipak pozitivni rast od 0,9%, dok je gospodarstvo EU27 članica odmah zaronilo u minus od 2,5%. Dakle, činjenica je da je Hrvatska nešto kasnije ušla, a kao što je u tekstu prikazano, lako je moguće da je ranije izašla iz gospodarske recesije od EU prosjeka.

(Na Labu smo još u srpnju napisali da ova recesija u Hrvatskoj ne bi trebala trajati dulje od dva do četiri tromjesečja).

Da, ukupni pad je bio nešto veći: hrvatski BDP pao je u 2020. za 8,0%., dok je u EU27 pad iznosio 6,1%. Glavni razlog znamo: zaključavanje zemalja i zabrane putovanja najviše su pogodile turistički sektor, a znamo koliko je turizam važan za hrvatsku ekonomiju. S druge strane, u svim je drugim mediteranskim zemljama (u kojima turizam imalo značajnije sudjeluje u BDP-u) BDP u 2020. pao još i više nego u Hrvatskoj: u Španjolskoj -10,2%, Italiji -8,9%, Grčkoj -8,2%, Francuskoj -8,1%, a tek su Portugal s minusom od 7,6% i Malta s minus od 7,0% prošli nešto bolje od Hrvatske.

Hrvatski se turizam tako opet pokazao robusnijim od onim kakvima ga se inače predstavlja. Prošle je godine opet potukao sve glavne konkurente; u godini u kojoj su međunarodne granice bile najvećim dijelom (polu)zatvorene, ostvariti gotovo polovicu rezultata iz rekordne 2019. gotovo pa da je ravno čudu.

Slika 4.

Izvor: DZS

Dakle, iako vrlo žestoka, po samom trajanju ovo je bila jedna od kraćih recesija u Hrvatskoj. Već je započeo novi ciklus gospodarskog rasta, pred-pandemijske razine trebali bismo doseći u toku sljedeće godine, a ako ne bude novih šokova (ratova, prirodnih katastrofa, novih pandemija i sl.),pred nama bi moglo biti jedno od gospodarski najuspješnijih razdoblja u novijoj hrvatskoj povijesti.