Velika trilema javne nabave u korona krizi

Objavljeno

Autor novčanice: Željko Badurina

Ad
Ad

Ovih dana smo primijetili zanimljivu objavu poduzeća Briefing e-servisi d.o.o. koje se bavi praćenjem javnih nabava. Objava ukazuje na dramatično smanjen obujam javne nabave u travnju:

„Javna nabava u Hrvatskoj, u travnju 2020. se po broju postupaka doslovno prepolovila u odnosu na isti mjesec 2019. Prema podacima kojima raspolažu Briefing e-servisi, tvrtka za praćenje i analizu javne nabave u Hrvatskoj i regiji, broj nadmetanja u travnju 2020. je manji 53%, te je u službenim izvorima objavljeno svega 608 postupaka u odnosu na 1295 postupaka objavljenih istom mjesecu prošle godine. Jednostavna nabava se u travnju 2020. smanjila 34% u odnosu na isti period prošle godine, te su objavljena 1072 nadmetanja. U travnju 2019. su naručitelji na svojim web stranicama objavili 1635 nadmetanja. Postupci savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskih subjektima su smanjeni 47% – objavljeno ih je 298, u usporedbi s travnjem 2019. kad ih je bilo 570. Odlukom Vlade o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih državnim proračunom RH, od 4.4.2020., javna nabava i jednostavna nabava su svedene na postupke nužne za osnovno funkcioniranje proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Iznimno je dozvoljena nabava za provedbu mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije korona virusa, nabava materijala i opreme za borbu protiv epidemije, nabava za saniranje šteta uzrokovanih potresnom, te druga opravdana nabava, ali uz prethodnu suglasnost ministra financija. Ipak, nabava, bilo kroz javnu ili jednostavnu nabavu, je i dalje vrlo šarolika i za osnovno funkcioniranje mnogobrojnih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, pa su osim razne medicinske opreme i materijala objavljena nadmetanja za košnju trave, nabavu službene odjeće, električne energije, IT opreme, izradu aplikacija, opremanje vrtića i škola itd., te se provode projekti sufinancirani od Europske unije.“

Kako tumačiti ovu informaciju? Nudimo tri moguća tumačenja koje smo nazvali velikom trilemom javne nabave u korona krizi, a vi odaberite koje vam se čini najtočnije:

  1. Normalno je zaustaviti javne nabave u uvjetima korona-šoka. Ako se prihod proračuna smanjuje, trebalo je osloboditi sredstva za esencijalne rashode kao što su plaće i nabavke medicinske opreme. Bolje tako nego da se država još više zadužuje.
  2. U načelu se slažemo sa stavom pod (1), ali zar je košnja trave esencijalni rashod? U uvjetima krize očekivali bismo da službenici sami kose travu donoseći kosilice od kuće, a ne da nabavljaju usluge za to. Tipična hrvatska posla. Tko zna koliko toga ima.
  3. I (1) i (2) je krivo. Javne nabave su zadnja stvar koju je trebalo zaustaviti. Javne nabave su prihod poduzetnika koji isporučuju robe i usluge javnom sektoru. Da su planirani projekti nastavljeni, smanjio bi se pritisak na rast broja nezaposlenih, a onaj broj od 485 tisuća radnika u privatnom sektoru koji su sada na državnoj plaći bio bi manji. Stoga je trebalo smanjiti plaće i druge izdatke u javnom sektoru, a javne nabavke nastaviti. Raspodjela javnog novca bila bi i pravednija i efikasnija, a više ljudi bi radilo. Ovako je samo povećana ovisnost cijelog društva o javnom sektoru, a stvara se manje dodane vrijednosti.