Petak i ponedjeljak donijeli su korekciju na burzama, koja je bez ikakve sumnje izazvana širenjem vijesti o dosad nepoznatom koronavirusu iz Kine. To je drugi neočekivani događaj ove godine (nakon ubojstva Soulemania) koji je stresao tržišta. Znamo kako je prvi prošao – bez vidljivoga traga, kao što smo i najavili. Što će biti ovaj put?
Ukupan pad američkog indeksa S&P500 iznosi 3%, što podijeljeno na dva dana spada u skupinu vrlo umjerenih korekcija. Ako je suditi prema početku korekcije, tržišta figurativno predviđaju blagu virozu koja će se riješiti u dva-tri dana kod kuće s puno čaja, meda i limuna, i pokojom šumećom tabletom.
U prilog tezi o kašljucanju govori i reakcija obveznica (naš recesijski monitor u dnu teksta): potražnja već nekoliko dana raste, prinosi padaju svuda osim u Hrvatskoj gdje su se uklesali na oko 0,6% i ne mrdaju, dakle, nervoza seli novac u najsigurnije oblike ulaganja, ali ne vidi se nikakva drama.
Scenarij u glavama plašljivaca je jednostavan: Kina će snažno usporiti, a Kina je postala toliko velika i važna da će se usporavanje preliti na svjetsko gospodarstvo. Scenarij u glavama većine malo je kompleksniji. Prvo, pitanje je kako će se zaraza razvijati. Drugo, i ako se loše razvije, pitanje je koliko može utjecati na usporavanje Kine. Treće, i ako Kina uspori, pitanje je koliko to može utjecati na ostatak svijeta (FED će smanjiti kamatne stope, ići će fiskalni poticaji…).
Naravno, ne treba žuriti sa zaključcima. Ovo je tek početak, eksperti su zabrinuti i ne usuđuju se davati prognoze jer o virusu se ništa ne zna s obzirom da je tek nedavno “skočio” navodno iz zmije na čovjeka. Sve što “znamo” (teško je u ovakvim situacijama govoriti o znanju) je da se potkraj prošlog tjedna govorilo o 17 umrlih na oko 800 potvrđeno zaraženih (oko 2%), a danas se govori o 81 umrloj osobi na oko 3000 potvrđeno zaraženih (oko 2,7%). Ova brojka će očito neko vrijeme fluktuirati u uskom rasponu, ali treba imati u vidu da su i brojke koje prenose najugledniji mediji (kao u ovom slučaju NYT) izrazito nepouzdane.
U proteklih 70 godina dogodile su se samo dvije velike zaraze iz Azije koje bi, kada bi se ponovile, imale značajne ekonomske učinke. Azijska gripa 1956-1958. odnijela je 2 milijuna života, od čega oko 70,000 u SAD-u, no Azija je tada bila u neusporedivo lošijem gospodarskom, higijenskom, medicinskom i kakvom god hoćete stanju, a SAD su tamo ratovale. Bliža današnjim uvjetima je Honkoška gripa iz 1968. koja je odnijela milijun života (od čega pola u Hong Kongu koji je te godine izgubio 15% svoje populacije), a stopa smrtnosti iznosila je 0,5%. U oba slučaja nije bilo značajnijeg prelijevanja na Europu, no razlika između današnjeg svijeta i onog iz 1968. toliko je velika da je krajnje upitno stoji li tvrdnja s početka prethodne rečenice da je taj slučaj bliži današnjim uvjetima. Možda će vrijeme pokazati da je za današnje uvjete relevantniji SARS koji je odnio 774 života u 17 država na nešto više od 8000 registriranih slučajeva zaraze, što daje veoma visoku stopu smrtnosti na vrlo malom broju slučajeva. SARS epizoda pokazuje da je moguće zaustaviti širenje (smanjenje vjerojatnosti zaraze) i kada je stopa katastrofe izrazito visoka.
Praćenjem službenih brojki do kraja ovoga tjedna znat ćemo procijeniti u kojem se pravcu ovaj slučaj razvija i koje su usporedbe najzornije. I tržišta će, shodno tome, jasnije odrediti svoj smjer.
