Visokoj inflaciji došao je kraj?

Objavljeno

Foto: Elnur / Dreamstime

Ad
Ad

Preliminarna procjena inflacije za svibanj u europodručju uključuje oko 80% uzorka cijena iz potrošačke košarice. Jučer objavljena pokazuje da je inflacija makar privremeno zaustavljena. Indeks cijena je ostao na razini iz travnja, što je uvjetovalo pad godišnje stope inflacije (yoy – u odnosu na isti mjesec prethodne godine) za gotovo cijeli postotni bod sa 7% u travnju na 6,1% u svibnju.

U svibnju je zabilježena deflacija ili stagnacija cijena u zemljama koje su, prema podacima za prvo tromjesečje, većinom imale ispodprosječnu izvedbu gospodarske aktivnosti. Takav je bio slučaj s inflacijom u Njemačkoj (-0,2%), Austriji, Španjolskoj, Francuskoj, Litvi, Luksemburgu, Portugalu i Slovačkoj.

S druge strane, visokim mjesečnim stopama inflacije za svibanj prednjačile su Malta (1,7%), Latvija (1,4%) i Slovenija (0,9%) koje je pratila Hrvatska (0,6%).

Radi se o harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (tzv. HICP) koji se u Hrvatskoj na godišnjoj razini usporio s 8,9% u travnju na 8,3% u svibnju. Međutim, kod HICP-a treba uzeti u obzir drukčije pondere cijena od nacionalnih pondera. Ponderi u HICP-u reflektiraju lokalnu potrošnju svih građana EU, što u slučaju Hrvatske znači visok udjel i utjecaj usluga hotela i restorana čije su cijene rasle brže od prosjeka europodručja. U nacionalnom indeksu (CPI) taj utjecaj je manji. Tako je preliminarna procjena inflacije za svibanj u Hrvatskoj prema nacionalnom (neharmoniziranom) CPI iznosila 0,5% (na mjesečnoj razini), dok se indeks na godišnjoj razini usporio na 7,9%.

Preliminarno svibanjsko očitanje inflacije niže je od očekivanja, pa se postavlja pitanje kako će to utjecati na kreatore monetarne politike u Upravnom vijeću Europske središnje banke, koje se sastaje 15. lipnja u Frankfurtu?

Do sada se očekivalo daljnje podizanje kamatnih stopa u lipnju radi suzbijanja tekuće inflacije, ali i zbog kroćenja inflacijskih očekivanja koja su se, prema nekim pokazateljima, donekle ukorijenila. Međutim, nedavna objava tehničke recesije u Njemačkoj i Austriji, uz dodatak širom EU slabih podataka o industriji i nekretninskome sektoru, dovode pod znak pitanja daljnje namjere zaoštravanja.

Dva čimbenika (očekivanja i tržište rada) ipak upućuju na to da ECB neće odustati od daljnjeg podizanja kamatnih stopa.

Kao prvo, jedan mjesec stagnacije indeksa cijena ne znači da su inflacijska očekivanja primirena (jedna lasta ne čini proljeće). Sjetite se da su centralni bankari već godinu dana u grču; reputacija im je narušena, mnogi ih (ne ulazeći u to koliko opravdano) smatraju odgovornima za visoku inflaciju u proteklom razdoblju. Stoga vjerujem da u Upravnom vijeću ECB-a i bez osobitih „analitičkih podloga“ prevladava emotivni refleks koji članovima šapće u uši: „…idemo sada ovo “ubiti” do kraja, a poslije ćemo vidjeti; lako pauziramo ili olabavimo ako se stvari za koji mjesec uistinu okrenu u drugu stranu.“

Drugo, jučerašnja objava stope nezaposlenosti za travanj potvrdila je i dalje napeto stanje tržišta rada širom EU i europodručja. Stopa je dalje pala s ranije dostignutog povijesnog minimuma, što znači da glavne brane daljnjem podizanju kamatnih stopa – nema.

Prikazani podatak je posve u skladu s indeksima pouzdanja koji su objavljeni u srijedu, a koje sam detaljnije komentirao ovdje. Naime, indeks očekivanja za tržište rada (EEI – employment expectations indeks) u svibnju se i dalje kretao uvjerljivo iznad dugoročnog prosjeka, te je unatoč industriji – koja je u padu – najavio da potrošnja i uslužni sektor (do daljnjega) nastavljaju zadržavati europsko gospodarstvo dalje od ruba recesije. Ono bi brzo moglo doći do ruba, no dojam je da će za sada (barem u narednih 30-40 dana) zabrinutost zbog inflacije prevladati nad zabrinutošću zbog moguće recesije iz čega treba iščitati namjeru daljnjeg podizanja kamatnih stopa.

Doduše, ovaj malo promijenjeni okvir najnovijih podataka o inflaciji mogao bi se nakon sjednice Upravnog vijeća 15. lipnja očitati kroz komunikacijske nijanse u službenom priopćenju ili na presici Lagarde. Ne treba isključiti mogućnost da će se izravno (manje vjerojatno) ili neizravno (vjerojatnije kroz nijansiranje izjava i rečenica u priopćenju) dati naslutiti mogućnost pauziranja s daljnjim zaoštravanjem monetarne politike. Do sada su očekivanja upućivala na barem još dva podizanja u koracima po 25 baznih bodova u lipnju i srpnju. Iako to ostaje defaultni scenarij, može se polako početi razmišljati o nekom alternativnom ljetnom monetarnom mixu koji bi kombinirao jedno povećanje za 0,25 postotnih bodova s balansiranom najavom moguće pauze, ali uz oštru poruku u smislu poželjnosti brže kontrakcije bilance Eurosustava.