Iako naslov stvara asocijaciju na poznatu pjesmu Parnog Valjka, ovo naravno neće biti tekst o glazbi. Međutim, Aki u istoj pjesmi pjeva: „I jesi li primijetila, da se klinci mijenjaju, kad se nakon vojske kući vraćaju?“. Nekoliko godina kasnije, Valjak je snimio i pjesmu koja se zove Mijenjam se: U mojoj glavi se svađa gomila ljudi, nadam se da se ne čuje, a dijete u meni, još uvijek se čudi, kamo sve to putuje.“ Stranica dnevnika ostaje samo sjećanje, Neda se udebljala, dok ga iz ogledala gleda netko drugi.
Puno prije Akija i Parnog Valjka, o važnosti promjene govorio je grčki filozof Heraklit koji je izrekao: Panta rei. Izrekom je želio reći da nema nepromjenjivog bitka, već je sve u kretanju.
Zašto je danas kritičko mišljenje važno? Kakve veze imaju Parni Valjak i antička filozofija i kako je to povezano s današnjicom?
Kritičko mišljenje oduvijek je predstavljalo osnovu individualnog i društvenog napretka. Sveučilište Essexnavodi da je kritičko mišljenje esencijalna vještina za studente tijekom studija i kasnije na radnom mjestu.
Profesor Jevanatham je u svom radu iz 2005. godine proveo istraživanje u kojem su sveučilišni profesori i školski nastavnici objašnjavali važnost kritičkog mišljenja. Odgovori su bili različiti. Kritičko mišljenje uči djecu kako da misle, a ne što da misle. Potiče studente da otkriju vlastiti identitet i sposobnosti, omogućuje im da budu kreativni i pronalaze rješenja. Kritičkim mišljenjem potiču se studenti, učenici i nastavno osoblje da budu otvorena uma.
Zanimljiv je odgovor jednog profesora povijesti, koji kaže da je to ključna vještina u razumijevanju kako je povijest oblikovala naše današnje živote.
Znanost je zahvaljujući tome što počiva na kritičkom mišljenju, uspješno propitivala i rušila ustaljene dogme. Znanstvenici i inovatori kod kojih je kritičko mišljenje stvorilo znatiželju dolazili su do otkrića i spoznaja koje su radikalno mijenjale svijet i društvo u kojem živimo.
S napretkom tehnologije i pojačanom globalizacijom, promjene se odvijaju sve brže. Pogledajmo izume koji su mijenjali naš život i rad u 21. stoljeću: facebook, instagram, twitter, linkedin, whatsapp, viber, mp3, mp4, smartphone, youtube, uber. Takva otkrića omogućila su da svo znanje svijeta bude udaljeno od nas na dva klika, ali je dovelo i do toga da smo svakodnevno izloženi velikom broju različitih informacija.
Pitanje koje se postavlja je: Kako se prilagoditi svijetu koji se mijenja velikom brzinom i u kojem smo svakodnevno bombardirani velikim brojem informacija, čija točnost često može biti upitna?
Tu dolazimo do biti teksta. Zapitajte se koliko ste puta, kada ste nekome pokušali objasniti nešto ili krenuli postavljati pitanja čuli onaj famozan odgovor: „Nemoj filozofirati.“ Odgovor koji smo i sami više puta dali kada smo nekome odgovarali na pitanja, nesvjesni koliko je suštinski pogrešan. Pitate se zašto?
Počnimo od same definicije pojma filozofija. Na starogrčkom filozofija znači ljubav prema mudrosti. Florida State University definira je kao aktivnost koju čovjek poduzima kada traži fundamentalne istine o sebi i svijetu. To je učenje o znanju i razmišljanje o razmišljanju, odnosno racionalno istraživanje svijeta oko sebe i pitanja o postojanju, znanju i etici te učenje o općim i apstraktnim obilježjima svijeta i kategorija kojima razmišljamo: um, materija, zaključivanje, dokazi, istina… Ako uzmemo u obzir da danas živimo u razdoblju koje se zove ekonomija znanja te da je znanje najvažniji resurs kojeg društvo ima, svjesni smo da je tzv. filozofiranje jako važno. Kako je samo promjena vječna, tako se i znanje svakodnevno mijenja. Promjene kojima svjedočimo rezultat su prethodnih znanja i preispitivanja istog. One donose nova znanja, koja će zahvaljujući stalnom preispitivanju i razmišljanjima biti pretvorena u nove izume koji će omogućiti ekonomski i društveni napredak. Nijednog od tih otkrića ne bilo da ljudi nisu kritički preispitivali svijet oko sebe i pokušali pronaći način kako da isti unaprijede.
Obzirom da je znanje temeljni resurs koji osigurava napredak, pitanje koje si ovdje postavljamo je kako se dolazi do znanja. U gornjem pasusu već sam objasnio da se do novih znanja dolazi kritičkim preispitivanjem postojećeg svijeta. Kako svijet kritički preispitivati? Jedan od odgovora na to pitanje je obrazovanje, kojeg je Aristotel definirao kao proces koji građanima omogućava da postanu punopravni članovi društva, tj. da svojim radom i postupcima daju najveći mogući doprinos društvu. Kako bi osoba dala maksimalan doprinos društvu, mora shvatiti da je obrazovanje beskonačan proces rasta i razvoja. Konačni cilj takvog obrazovanja je da ljudi budu otvorena uma i spremni za nove spoznaje.
Ovdje dolazimo do sljedećeg pitanja, a to je: kako obrazovati ljude da kritički razmišljaju i budu spremni za nove spoznaje? Odgovor je dao Sokrat koji je tvrdio da je esencija učenja diskusija koja predstavlja razmjenu argumenata, mišljenja, kako bi se došlo do novih spoznaja i znanja. Diskusija predstavlja sučeljavanje različitih mišljenja, a Joseph Joubert je rekao da smisao diskusije nije nečija pobjeda, već napredak. Neovisno o tome tko ima kakve argumente, sve strane uključene u diskusiju trebaju biti otvorena uma da čuju tuđa razmišljanja.
Nakon svega pročitanog, ukoliko se pitate, kakve veze imaju antika i antički filozofi s 21. stoljećem, pogledajte sljedeću sliku.
Slika 1: Vještine 21. stoljeća
Izvor: Ratcheva, Leopold, weforum.org, 2019, dostupno:https://www.weforum.org/agenda/2018/09/future-of-jobs-2018-things-to-know/, pogledano: 19.12.2020.
Slika daje odgovor na pitanje kako se prilagoditi svijetu koji se mijenja velikom brzinom. Plava strana slike prikazuje vještine potrebne za tržište rada 21. stoljeća, dok siva strana prikazuje vještine koje su sve manje tražene. Rad je aktivnost kroz koju se čovjek realizira te omogućuje rješavanje egzistencijalnih pitanja. Rad omogućuje zadovoljavanje svih potreba iz Maslowljeve piramide. Financijska sigurnost omogućuje veću predvidljivost događaja, sigurnost, krov nad glavom, sitost te prihvaćenost u društvu. Osoba koja kvalitetno obavlja svoj posao lakše će steći poštovanje okoline, a sa svakim novim uspjehom razvijati samopoštovanje. U konačnici, rad nam svima omogućuje samoaktualizaciju, tj. maksimalno iskorištavanje vlastitih kapaciteta i talenata.
Kako bi se te potrebe zadovoljile, potrebno je biti konkurentan na tržištu rada, točnije usvojiti gore navedene vještine i znanja.
Osim prilagodbe tržištu rada, ove vještine važno je usvojiti jer omogućuju osobni rast i razvoj. Prvenstveno, omogućuju nam da naučimo filtrirati informacije koje čujemo, propitivati ono što nam se servira kao istina.
Slika između ostalog prikazuje da potrebne vještine prestaju biti usmjerene na reprodukciju naučenog i idu prema traženju novog i promišljanju.
Kako su te vještine povezane s antičkom filozofijom? Aristotel ja naveo da je obrazovanje beskonačan proces, a taj beskonačan proces danas nazivamo cjeloživotno učenje. Analitičko razmišljanje koje vodi do inovacija proizlazi iz filozofije. Uzmemo li u obzir da filozofija predstavlja racionalno istraživanje svijeta oko sebe i traženje fundamentalnih istina, kako bi do istih došli, filozofi su morali istraživati i analizirati dokaze koji postoje, veze među različitim elementima kako bi utvrdili što je istina, i došli do novih spoznaja. Aktivno učenje se u školi nazivalo i tzv. učenje unaprijed. Traženje novih spoznaja ne predstavlja ništa drugo nego aktivno učenje, u kome ne čekate da Vam netko objasni kako nešto napraviti, već sami pronalazite način za takvo što. Još jedna od vještina je inicijativnost, originalnost i kreativnost. Samo traženje novih spoznaja predstavlja inicijativnost i zahtijeva drugačije pristupe od onih na koje smo navikli i potiče da budemo originalni i inovativni. Dolazak do tih spoznaja predstavlja rješavanje složenih problema, zaključivanje i stvaranje novih ideja. Brainstorming je svima poznata metoda, a nove ideje su ništa drugo nego izvor novih spoznaja. U brainstorming je uključena diskusija koju je Sokrat nazvao esencijom znanja. Analitičko mišljenje nam omogućuje da razvijamo vještinu evaluacije spoznaja do kojih smo došli te da razvijemo vještinu zaključivanja na temelju argumenata koje imamo.
Posebna pažnja ovdje ide kritičkom mišljenju, koje se u današnje doba spominje kao ključ razumijevanja svijeta. Koliko ste puta čuli da Vam kažu: „Ne budi naivan.“ „Nemoj vjerovati svemu što pročitaš.“ Antički filozofi su traženjem istine i spoznaje utemeljili kritičko mišljenje preispitujući svijet oko sebe i postavili temelje napretka današnjeg svijeta. Iz kritičkog mišljenja proizlaze sve ostale vještine. Bez istoga nemoguće je kvalitetno analizirati, evaluirati i aktivno učiti. Wright(1992) spominje kako kritičko mišljenje omogućuje ljudima da pobijede egoizam i nauče promijeniti stavove kada je potrebno. Oni koji nisu spremni na to, ne mogu aktivno učiti. Već sam ranije napomenuo da je propitivanje dovelo do različitih otkrića, što znači da kritičko mišljenje potiče znatiželju, inicijativu, kreativnost i originalnost.
Ova analiza pokazuje da su vještine potrebne za prilagodbu u 21. stoljeću proizašle iz filozofije. Te vještine nisu potrebne samo za uspješnu prilagodbu na poslu, već i za razumijevanje svih događaja u svijetu, neovisno o tome radi li se o klimatskim promjenama, reformama, poreznom rasterećenju ili utjecaju tehnologije na naš život.
Iz tog razloga, poruka ovog teksta je: „Filozofirajte. Diskutirajte. Učite.“ I preispitujte svijet oko sebe i sve ono što ste negdje čuli i pročitali. Danas Zagreb nema isti pozivni i ukoliko Vam netko kaže da prije 232 887 pozovete 041, prevest će Vas žedne preko vode, a ta pjesma nije lagana. Međutim, dok god postavljate pitanja možete slobodno biti naoružani samo smiješkom, hodati kroz grad i pustiti nektraje, jer sve dok takvo što traje, dobro je.
Izvori:
- Jeevanantham L.S., 2005, Why teach critical thinking?, dostupno: https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/18146620508566295?needAccess=true
- Ratcheva, Leopold, org, 2019, dostupno: https://www.weforum.org/agenda/2018/09/future-of-jobs-2018-things-to-know/
- Wright I, 1992. Critical thinking: curriculum and instructional policy implications, dostupno: https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0268093920070103
- com, 2020, Definition of Education by Different Authors dostupno: https://examplanning.com/definition-of-education-by-different-authors/
- essex.ac.uk, 2020, Importance of critical thinking, dostupno: https://online.essex.ac.uk/blog/the-importance-of-critical-thinking/
- https://www.philosophybasics.com, , 2019 dostupno: https://www.philosophybasics.com/general_whatis.html
- https://www.philosophynews.com, , 2019, dostupno: https://www.philosophynews.com/post/2011/09/22/What-is-Knowledge.aspx
- https://www.philosophynews.com, 2019, dostupno: https://www.philosophynews.com/post/2015/01/29/What-is-Truth.aspx
Davorin Balaž je magistar ekonomije, asistent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci